Međunarodni dan materinskog jezika
Jezik je nezamjenjiv izraz ljudske kreativnosti i različitosti
U Istri jezik prati i folklor (Foto Ian Tataj)
Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine. Cilj te manifestacije je unapređivanje, učenje i razvoj materinskog jezika, te njegovanje jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.
UNESCO-ov dokument kaže: »Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti«.
Materinji ili materinski jezik je termin kojim se označava prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika, već i s učenjem uopće.
Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim karakteristikama.
Tako se i dešava s drevnim alatima, načinima obrade zemlje i raznim poljoprivrednim tehnikama koje su se rabile u prošlosti, a za njih su se koristili neki dijalektalni izrazi, koji su poznavale samo stare generacije, dok mlađi ih više ne koriste, pa tako i ti dijalekti izumiru. Primjer toga blizak nama je istriotski govor, jer su se brojni nazivi za alate i pojedine poljoprivredne radove primjerice u Galižani, Vodnjanu, Balama koristili na tome govoru.
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.
- Na taj se način daje do znanja da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, navedeno je.
Razna istraživanja pokazuju da polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba.
Među 33 ugrožena europska jezika, odnosno ona koja su u procesu izumiranja, nalazi se osam jezika naroda koji žive u Francuskoj, četiri jezika naroda koji žive u Velikoj Britaniji, tri jezika naroda u Švedskoj,
Najugroženiji je, kako vele eksperti, gotšejski dijalekt njemačkog jezika, kojim govori malo proučena grupa gotšejskih Nijemaca iz grada Kočevja u Sloveniji. Što se pak tiče dijalekata i jezika bližih nama, tu svakako treba spomenuti dva dijalekta o kojima se u posljednje vrijeme puno govori, nastojeći ih revitalizirati. To su istriotski dijalekt, koji se upotrebljava tek u nekoliko istarskih mjesta (Bale, Fažana, Galižana, Rovinj, Šišan i Vodnjan) te istrorumunjski sa sjevera Istre. Recimo da je upravo tijekom održavanja Festivala istriotskog prošle godine u Šišanu ovaj govor proglašen zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
