Predstavljen projekt nove generacije konzervatorskih podloga

(Hina/EPA)

Projekt "Nova generacija konzervatorskih podloga - Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama“, koji Ministarstvo kulture i medija provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026." predstavljen je u petak u NSK.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je cilj te najvažnije reforme u ovom mandatu s područja kulturne baštine izraditi za sve kulturno-povijesne cjeline konzervatorske podloge, koje će biti digitalno dostupne svim građanima koji će za svaku zgradu točno znali što se na njoj smije raditi, dok će prostornim planerima maksimalno olakšati i ubrzati ishođenje dozvola te smanjiti arbitrarnost.

"Vjerujemo da ćemo stvoriti sustav koji će pružiti kvalitetne informacije, puno veću pravnu sigurnost svima koji sudjeluju u postupcima obnove ili novih izgradnja u kulturno-povijesnim cjelinama, ali i da ćemo zaustaviti negativnu praksu unutar naše službe nejednakih postupanja, ovisno o tome u kojem se konzervatorskom odjelu pojavljuje određeni problem", ustvrdila je.

Nakon završetka projekta, dodala je, za konzervatorsku službu to će značiti povratak bavljenju onome što je njihov fokus - pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrima i najvrjednijim primjerima graditeljske baštine.

Dodala je i da je dosadašnja praksa pokazala kako se u sustavu žalbi, njih više od 95 posto odnosi na postupanja u kulturno-povijesnim cjelinama.

Ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec rekao je kako na području Hrvatske postoji četiristotinjak zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i da tradicija izrade konzervatorskih podloga postoji, no njih više od 90 posto starije je od 20 godina što pokazuje da je nužna njihova revizija.

Po njegovim riječima, u ovom procesu sagledavaju se suvremeni izazovi, prirodne katastrofe koje smo imali priliku vidjeti kroz potrese i poplave, klimatske promjene koje se vežu na temu energetske krize i poduzimanje mjera energetske učinkovitosti.

Metodološki pristup testiran je kroz izradu konzervatorskih podloga za nekoliko zaštićenih prostornih cjelina različitih obilježja, a prvi put se cjelovito predstavio na primjeru konzervatorske podloge grada Šibenika koji objedinjuje problematiku zaštićenih cjelina iznimnih vrijednosti, složenosti i slojevitosti urbane strukture.

Pročelnica Konzervatorskog odjela u Šibeniku Angela Bujas rekla je kako je rad na terenu bio dosta zahtjevan, no ova konzervatorska podloga bit će olakšavajuća u njihovom budućem poslu jer su popisali svu građu u tom gradu.

Katarina Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti smatra da je taj projekt od izuzetne strateške važnost jer planira u prostornom smislu obraditi i dati smjernice za obnovu i razvoj 60 gradova u Hrvatskoj, najvrjednijih povijesnih urbanih cjelina, ali i onih koje predstavljaju poseban izazov u obnovi.

Reforma se provodi u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a MKM će do drugog kvartala ove godine objaviti natječaj za izrađivače konzervatorskih podloga.