Kolumne

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Snimili: Damir Škomrlj/Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Strategija za demografski rast

Hrvatska će u sljedećih deset godina za demografsku revitalizaciju potrošiti čak 9,6 milijardi eura. Mjere koje se namjeravaju uvesti predviđaju da će majke za rođenje svakog djeteta biti nagrađene dodatnim godinama staža, nastavit će se subvencionirati stambeni krediti za mlade obitelji, graditi dodatni dječji vrtići, povećati dječji doplatak, a pojačat će se porezne olakšice za obitelji s djecom. Ove su mjere predviđene u demografskoj strategiji koju je jučer usvojila Vlada.

Tihana Tomičić, Ilustracija (Snimio Davor Kovačević, Arhiva Novi list)

PIŠE TIHANA TOMIČIĆ

Oporba samu sebe sabotira

Sada je sigurno: predizborna kampanja je počela. Čak i ako izbori budu tek u rujnu, neformalna kampanja je već u toku. HDZ je počeo snimati propagandne spotove, lijeva opozicija poziva na prosvjede.

Ilustracija, Zlatko Crnčec (Snimio Goran Stanzl / Davor Kovačević)

piše zlatko crnčec

Vojni rok nije loša ideja

Neke elementarne logike za uvođenje vojnog roka ima. Ona se može pronaći u tome da bi se neka od svjetskih ratnih kriza mogla preliti i na ovo naše područje. Ne bi bilo prvi put da se preko Balkana prelamaju odnosi svjetskih sila. Uostalom, povod za prvi svjetski rat dogodio se u Sarajevu.

Brodogradilište Uljanik / Damir Cupać (Snimili: Milivoj Mijošek/Glas Istre / Vedran Karuza)

Piše Damir Cupać

Brodogradnja je identitet

Otkada je Hrvatske, otada je i muke po hrvatskoj brodogradnji. Mijenjale su se vlade, ali lijek za ozdravljenje hrvatskih škverova nijedna nije uspjela pronaći. Rezultat svega je porazan - hrvatska brodogradnja je na umoru. Što nikako nije dobro s obzirom na to da je riječ o tradiciji, i to proizvodnoj tradiciji koju treba čuvati i sačuvati. Malo toga je ostalo kada je riječ o proizvodnim djelatnostima, a među tim malo je i brodogradnja čija je sudbina krajnje neizvjesna. Kada je riječ o sjevernojadranskim škverovima, Uljanik je na izdisaju, a bio je ponos Istre i Hrvatske. U vijestima se Uljanik ne spominje po dobru i umjesto da u medijima čitamo o isporuci nekog broda, čitamo o izjavama aktera i svjedoka na riječkom sudu. Što se tiče »3. maja«, činilo se da je ovaj riječki ponos izbjegao najgore jer je i njemu prijetila sudbina Uljanika nakon što je pulska tvrtka preuzela riječku kako bi je spasila. Malo je nedostajalo da potonu obje. Trenutno se relativno dobro drži jedino remontno brodogradilište »Viktor Lenac« u Martinšćici. Barem kada je riječ o poslovnoj bilanci. Ni tamo nisu cvjetale ruže pa se protiv najcrnjeg scenarija i sredinom 2000-ih borila vlada i tadašnji premijer Ivo Sanader. Danas kada se spomene Sanader, asocijacije su isključivo negativne i svi njegovo ime vežu uz Remetinec i brojne sudske procese protiv bivšeg premijera nakon što je on naprasno dao ostavku, zahvalio na suradnji i rekao doviđenja. No, činjenica je da se upravo Sanader svim silama trudio da »Viktor Lenac« ne potone u stečajnom postupku. Poručivao je 2007. godine Sanader da vlada i on osobno jamče da nitko od radnika neće završiti na ulici i da će »Viktor Lenac« i dalje proizvoditi jer je riječ o velikom hrvatskom brodogradilištu s te 2007. godine više od 110 godina tradicije koje je promicalo hrvatsku brodogradnju u svijetu. Sanader nije dvojio da je »Viktor Lenac« hrvatski brend u svijetu koji zaslužuje biti spašen. I bilo je tako. Rezultat je taj da »Viktor Lenac« radi, sklapa poslove i bilježi pozitivne poslovne rezultate.

Dražen Katalinić, Ilustracija (Snimio Davor Kovačević, Pixabay)

piše dražen katalinić

Maštoviti zakonodavac

Na pomisao uvođenja novog poreza svakom se normalnom čovjeku diže kosa na glavi. Na sreću, ne uvodi nam se novi porez, a i ministar financija Marko Primorac nedavno je kategorički poručio da ove godine uvođenja novih poreza biti neće.

Ilustracija, Milan Rakovac (Snimio Davor Kovačević / Novosti / Denis Lovrović)

PIŠE MILAN RAKOVAC

Gdje započinje tuđinstvo

Na van za danas kako jieni druge zuovemo, mi, gente di frontiera. Grdo, ši, ma forši smo se finalmiente navadili na zlo, pak se vidi kako da ćemo se levati proti duobren? A? Ča? A ma - a bo:

Ilustracija, Zlatko Crnčec (Snimio čitatelj, Snimio Davor Kovačević)

piše zlatko crnčec

Još jedan ustavnopravni debakl

Glavni državni odvjetnik ne mora prolaziti sigurnosnu provjeru prije stupanja na dužnost ako na nju dolazi izvan sustava DORH-a. Za razliku od njega njegov zamjenik, koji mu je podređen u strogo hijerarhijskom DORH-ovom sustavu, mora. Još je ovo jedna bizarnost hrvatskog ustavno pravnog sustava za koju ne bi ni doznali da nije ove najnovije svađe predsjednika Republike i Vlade.

Zlatko Crnčec/Ekonomski fakultet u Rijeci (Foto Davor Kovačević/Mateo Levak)

Piše zlatko crnčec

Visoko školstvo mora poraditi na sebi

Policijska istraga na Ekonomskom fakultetu u Rijeci svakako je neugodna ne samo za one koji su njome obuhvaćeni već i za instituciju kao takvu. Ali ta neugoda sigurno ide i dalje i šire.

Zlatko Crnčec/Ivan Turudić (Foto Davor Kovačević/Patrik Macek/Pixsell)

Piše zlatko crnčec

DORH odlučuje o izborima

Nije baš jasno zbog čega je HDZ izabrao baš Ivana Turudića. Moralo se znati što će uslijediti. I u medijskom i u političkom smislu. Naime, cijela mudrost današnjeg HDZ-a bila je u tome da se ne izazivaju tvrdi i žestoki društveni sukobi. Posebno ne oko povijesnih i svjetonazorskih tema. Ako je oko toga i bilo sukoba, oni gotovo nikad nisu bili između HDZ-a i onih stranaka koje sebe smatraju ljevicom. Toga se nismo nagledali. Osim možda nedavno, kada se u Saboru raspravljalo o Zakonu o zaštiti hrvatskog jezika. Međutim, kako sam zakon uopće nije restriktivan i ne predviđa bilo kakve sankcije za bilo koga, cijela je ta rasprava bila mlaka vodica. Tek toliko da se jasnije postave linije u raspravi koja u Hrvatskoj, može se slobodno reći nažalost, malo koga uopće i zanima. Nije se čak previše ni iskoristila prilika da se javnost podsjeti da je oporbena zastupnica koja ima ambicije biti premijerka Hrvatske prije samo nekoliko godina potpisala Deklaraciju kojom se negira samobitnost hrvatskog jezika. S gledišta političke taktike, što se tiče HDZ-a bio je to dobar potez. Što je manje svjetonazorskih ratova, to su izborni izgledi ove stranke bolji. HDZ je 2015. u Hrvatskoj odigrao samo neriješeno sa SDP-om, iako je dobio više glasova nego 2016. i 2020. kada je, posebno prije četiri godine, u izbornom smislu pomeo pod SDP-om. Naprosto, lijevi su birači 2015. izašli na izbore jer su se osjećali ugroženi retorikom tadašnjeg HDZ-a. Prilikom dva sljedeća izlaska na birališta puno ih je ostalo kod kuće jer se nisu osjećali ugroženim od europarlamentarca Plenkovića.

Damir Cupać (Snimio Vedran Karuza/Davor Javorović/Pixsell)

Piše Damir Cupać

Predatorskom kapitalizmu usprkos

Otkada je stupio na snagu novi Zakon o trgovini kojim je određeno da trgovci mogu raditi 16 nedjelja u godini nije zabilježen nijedan prosvjed nezadovoljnih radnika koji bi se suprotstavili tom nelogičnom potezu hrvatske vlade kojim se ograničavaju tržišne slobode i dovode u pitanja njihova radna mjesta. Nije zabilježena nijedna peticija nekog žutog sindikata kojim bi se tražilo poništenje zakona koji miriše na neka mračna vremena, prije 1990. godine kada je sve bilo društveno. A nije zato jer su radnici na koje se taj zakon odnosi napokon dobili pravo na odmor, temeljno ljudsko pravo za koje se civilizirani svijet borio prije više od sto godina. Zato odluku Ustavnog suda koji je odbio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom izmjena Zakona o trgovini valja pozdraviti. Jer je Ustavni sud ovaj put stavio čovjeka i radnika ispred profita. Napokon! Ako se pogleda u recentnu prošlost, vidjet će da se većini ljudi nakon što je Zakon o trgovini stupio na snagu nije gotovo ništa promijenilo. Trebalo se samo malo odreći vlastite komocije i to je sva žrtva koju je trebalo podnijeti da bi radnici iz trgovina dobili mogućnost da nedjeljom budu sa svojim obiteljima.

Tihana Tomičić/Andrej Plenković (Davor Kovačević/Slavko Midzor/Pixsell)

Piše Tihana TOMIČIĆ

Kampanja će biti prljava

Nakon skoro tjedan dana dalekometnog granatiranja kontroverznog suca Ivana Turudića sa svih strana fronta, ostaje pitanje - koliko će političke štete zbog izbora novog državnog odvjetnika imati sam premijer Andrej Plenković uoči izbora. Može se postaviti pitanje što mu je sve to trebalo. Ali neki odgovori stižu ponekad dosta kasno, pa ćemo za konačne zaključke morati pričekati možda i koji mjesec ili godinu. Kao što smo primjerice tek sada saznali da su službe znale za druženja Turudića i Zdravka Mamića još 2014. godine, a nitko nije reagirao.

Dražen Katalinić/Zoran Milanović (Foto Novi list/Goran Stanzl/Pixsell)

piše dražen katalinić

Čega se Milanović boji

Turudić ne odustaje, Vladi se žuri, oporba se hrani curenjem prepiske u medije, a Milanoviću se spočitava da se nečega boji i sve češćim istupima protiv imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika taj dojam straha još se više pojačava. Tako je trenutno posložena scena uoči zauzimanja startnih pozicija u srijedu, za kada je najavljeno izglasavanje Turudićevog imenovanja u Saboru. Oporba se pri tom malo i zaletjela pa je Peđa Grbin poručio da Turudić više ne smije biti u pravosuđu uopće, a kamoli glavni državni tužitelj (treba iskoristiti svaku priliku za biti u medijima, posebno u izbornoj godini).

Svečano otvorenje bolnice za majku i dijete/Tihana Tomičić (Snimili: Vedran Karuza/Darko Jelinek)

piše tihana tomičić

NASA na kraju grada

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković položio je na riječkom Sušaku temeljni kamen za građu nove bolnice, čime su službeno počeli radovi na bolničkom objektu u kojem će biti smještene klinike za pedijatriju te ginekologiju i porodništvo, uz pripadajuće laboratorije za potrebe cijeloga KBC-a Rijeka. Temeljni kamen u obliku kapsule premijer Plenković spustio je u jamu sustavom cijevi s platforme na kojoj je održana prigodna svečanost. »Meni je drago da smo kao Vlada pokazali odlučnost i odvažnost da se nastavi realizacija ovog velikog projekta«, rekao je premijer.

Ilustracija, Zlatko Crnčec (Snimio Hrvoje Jelavić / Pixsell, Davor Kovačević / Novosti)

piše zlatko crnčec

Hrvati polako idu prema izumiranju

U Hrvatskoj je prošle godine rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja. U 2023. rođeno ih je 32.047 ili gotovo dvije tisuće manje nego 2022. godine.

Ilustracija/Tihana Tomičić (Foto: Pixabay/Snimio: Darko Jelinek)

piše tihana tomičić

DORH i sudovi dobivaju veću odgovornost

Imaju li građani manje povjerenja u politiku ili u novinare? Ili smo jednako omraženi?

Zlatko Crnčec/Predstavljanje rasta plaća u državnim i javnim službama (Foto Davor Kovačević)

Piše zlatko crnčec

Traje bitka za političke bodove

Već skoro tjedan dana Vlada je pod medijskom i oporbenom paljbom vezano za moguće prosvjede nekih državnih i javnih službi. Usto, u igri je i nekoliko čisto političkih priča, od kojih se u ovom trenutku najvažnijom čini imenovanje novog glavnog državnog odvjetnika. Priča s koeficijentima i mogućim širenjem prosvjeda zaposlenih u državi čini se puno problematičnijom za Vladu od one oko Ivana Turudića.

Ivan Turudić / Damir Cupać (Snimili: Goran stanzl/Pixsell / Vedran Karuza)

Piše Damir Cupać

Vlast ispred časti

Da je Hrvatska normalna demokratska zemlja, onda izbor glavnog državnog odvjetnika ne bi bio pretvoren u cirkus koji traje i čija će se završna točka održati u nacionalnom parlamentu. Nije teško pretpostaviti o kakvom će spektaklu biti riječ s obzirom na to da svjedočimo spektaklu iz dana u dan, od trenutka kada su objavljena imena onih koji su se kandidirali za ovaj prevažan posao. Ne treba nimalo dvojiti da je premijer Andrej Plenković itekako dobro znao što će se dogoditi i kakve će reakcije biti u stručnoj i široj javnosti kada je obznanjeno svekolikom puku da će on potpisati da se Saboru na glasanje proslijedi Vladin prijedlog da na čelu DORH-a bude Ivan Turudić. On je, zajedno s HDZ-ovim centrima moći, dok su se oporbene političke zvijezde nadmetale za pažnju medija na Saborskom odboru za pravosuđe, odluku već donio i nije nimalo mario za to što će njegova odluka razbjesniti dobar dio javnosti. Dapače, čini se da Plenković potajno uživa u nelagodi i bijesu većeg dijela hrvatske oporbe koja bi najradije iz kože iskočila kada je saznala za Vladin prijedlog.

(Snimio Davor Kovačević/HTZ)

piše dražen katalinić

Hrvatska postaje lider u održivom turizmu

Kad je poznati CNN-ov novinar i voditelj Richard Quest prije godinu dana u Davosu intervjuirao premijera Andreja Plenkovića, tada je njemu i hrvatskoj javnosti otkrio jedan veliki problem kojeg nismo ni svjesni, a taj je da je Hrvatska turistima previše - popularna! Novinar Quest je i sam posjetio Hrvatsku, i to nekoliko puta, gdje je također intervjuirao hrvatskog premijera, a sve kako bi se i sam uvjerio u »problem« hrvatske prevelike popularnosti. Izvrsnost hrvatske destinacije konačno je i okrunjena, i to proteklog vikenda u srcu Sjedinjenih Država, u New Yorku, na turističkom sajmu gdje je Hrvatskoj turističkoj zajednici uručeno posebno priznanje za najbolji i najkreativniji pristup u predstavljanju turističkim agentima. Jer ako je i jedna zemlja zaslužila priznanje za kreativnost u turizmu, onda je to svakako Lijepa naša, koja je najprije stranim turistima 90-ih morala objašnjavati da nismo južni Libanon i da je rat završen i da je Kosovo daleko od Dubrovnika, iako na zemljovidu CNN-a izgleda blizu, i da više nismo zemlja državnog socijalizma gdje se turiste smješta u radnička odmarališta u kojima ih poslužuju djelatnice iz magazina narodne prehrane u »borosanama«.

Migranti - Novi "barbari", Milan Rakovac (Snimio Vedan Karuza / Novi list / Denis Lovrinčić)

PIŠE MILAN RAKOVAC

Manipulirati manipulatore - Nadzirati nadziratelje

Istrijanski dotepenec, dojdek, prišlek, klatež ča je doša u BeliZagrepgrat, pensan ništo ma ča smo munjeni svi skupa, »ma cosa siamo diventati tutti matti«, su kantali Kvartet Cetra: »jerbo, dok nas baš fest fuka najprije Covid, pa ratovi oko nas (za sad) ja vam velim po pravici: jerbo mi prijatel, uvaženi hrvatski akademik, a neki tam luftiguz, sve lepo objasni: pogleč, neko si je negde to čist namerno zmilsil, ja ti velim: jerbo Sv. Korona je zaštitnica od epidemije, i sad nek mi neko veli da ovaj virus slučajno ima nekakvu krunu!« Ja vam velim, moramo denuncirati denuncijante, nadzirati nadziratelje, rekao bi Duerenmatt. Plus manipuliratti manipulatore.

Branko Bubić Buba / Robert Matteoni (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

Piše Robert Matteoni

MetroPola: Naše malo misto, nogomet i pjesma

Posljednjih godina, prije nego je iznenada preminuo, Branko Bubić Buba često mi je pričao o Ližnjanu. Tamo su mu korijeni, imao je neka svoja imanja i kad je već životni dril uzimao danak energiji, znao bi s posebnim guštom kazati…

Tomislav Tomašević / Tihana Tomičić (Snimio Davor Kovačević / Novi list)

Piše Tihana Tomičić

Zeleni protiv zelenih

Kad je 2021. izabran za gradonačelnika Zagreba, Tomislav Tomašević imao je samo dva zadatka: očistiti Zagreb od naslijeđa Milana Bandića i riješiti problem zbrinjavanja otpada. Ovo prvo riješilo se samo, smrću Bandića nestao je i krug »njegovih ljudi«. Ovo drugo, jedino bitno preostalo što ima za riješiti do kraja mandata 2025. godine, moglo bi ga, politički govoreći, stajati glave. Zelena politika mogla bi biti razlog zašto bi »zeleni« Tomašević mogao izgubiti lokalne izbore.

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimili: Davor Puklavec/Pixsell / Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Sada povećati i plaće u privatnom sektoru

Uredba o koeficijentima za obračun plaća u državnim i javnim službama donosi povećanje gotovo svim zaposlenicima u prosjeku za 13,5 posto i jednake plaće za poslove iste složenosti. Za ovo povećanje plaća predviđeno je izdvojiti 880 milijuna eura, a kumulativan učinak zajedno s prošlogodišnjim povećanjima iznosi ukupno 1,5 milijardi eura. Sindikati imaju 15 dana za očitovanje. Radi se o najvećoj reformi u sustavu u posljednjih 30 godina koja obuhvaća 244.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. Dakle, obavljen je velik i složen posao. Plaće u državnom sektoru su za znatan broj zaposlenika bile izuzetno male i zaista je bio red da se one povećaju. Vlada je ispunila obećanje o poboljšanju standarda državnih zaposlenika. I da se za isti posao dobiva jednaka plaća.

Tihana Tomičić/Severina (Davor Kovačević/Marko Lukunić/Pixsell)

Piše Tihana TOMIČIĆ

Severina kao simbol jedne borbe

Prije samo nekoliko dana Vlada je donijela izmjene Kaznenog zakona kojima je znatno pooštrila mjere prema svim vrstama obiteljskih nasilnika. Femicid se sada tretira kao zasebno kazneno djelo, s također povećanim kaznama. Bit je ovih političkih odluka da su one donesene u suradnji s nepolitičkim i nestranačkim udrugama koje se bave problemima žrtava nasilja, odnosno obiteljskim nasiljem i radom socijalnog sustava u tom segmentu. Nakon niza incidenata te su se udruge zadnjih godina snažno povezale i izvršile pritisak na Vladu da se nasilnici kazne, a da se uloga žene, majke, u obitelji zaštiti. Ova Vlada objeručke je pristala na to. Svi su svjesni, naime, da zakoni mogu biti i najbolji na svijetu, ali ako je praksa loša, ništa od toga. Zato Vrhovni sud ima sada zadatak da kontrolira da sudska praksa u tom smislu bude ujednačena.

(Foto Davor Kovačević/Reuters)

Piše zlatko crnčec

Hrvatska mora pažljivo postupati u BiH

Svojim odlaskom u Sarajevo zajedno s predsjednicom Europske komisije i nizozemskim premijerom Andrej Plenković napravio je svoj dosad najvažniji potez kada su u pitanju odnosi u jugoistočnoj Europi, posebno u BiH. Tako treba i nastaviti. Međutim, u svemu tome Hrvatska treba biti jako oprezna. Naime, bilo kakva suradnja sa srpskom stranom u BiH, ako je već ponekad nažalost ima, mora biti taktičke, a nikako, ni pod koju cijenu, strateške naravi. Jedno je odigrati politički dupli pas s Banjom Lukom oko nekih dnevnih političkih cjenkanja i dogovora oko nekog zakona ili rješenja. Politika je takva. Ne može se uvijek birati onoga s kim se moraš dogovoriti oko neke dnevne i privremene situacije. Međutim, bilo kakav strateški oslonac na Milorada Dodika i Republiku Srpsku bio bi poguban ne samo za Hrvate u BiH nego i za samu Republiku Hrvatsku. Dovoljno je samo pogledati politički ishod rata s početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Iz njega su i Srbi i Hrvati izašli osramoćeni. Istina, Srbi puno više. Njihovi vodeći političari i časnici osuđeni na Haškom sudu. Ali kada se na kraju podvukla crta, Srbi su dobili 49 posto BiH, odnosno Republiku Srpsku, a Hrvati nisu dobili praktički ništa. Osim tužne činjenice da nas sada nakon Srba mrzi još jedan narod na Balkanu, Bošnjaci, s kojima Hrvati do proljeća 1993. nikad nisu imali nikakvih problema. Glagol mrziti možda jest prejak, posebno kada se koristi kao opis nekog kolektivnog osjećaja, ali odnose Hrvata i Bošnjaka taj je rat gotovo nepovratno narušio.

Damir Cupać / Andrej Plenković (Snimio Vedran Karuza / Novi list)

Piše Damir Cupač

Kuka i motika

Bogami, nije lako premijeru Andreju Plenkoviću ni njegovim resornim ministrima. Obruč socijalnog nezadovoljstva javnog sektora steže se oko Banskih dvora u superizbornoj godini. Reklo bi se da se diže kuka i motika. Osjeća se naelektrizirana atmosfera po ulicama glavnoga grada, samo što se ne krenu dizati barikade. Još samo nedostaje da se izvadi crvena zastava sa srpom i čekićem.

Više vijesti