NAJNOVIJE



PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Štrajk prosvjetara uzdrmao hrvatsku politiku. Tko će preživjeti?


U političkoj areni pokazalo se da HNS i njihova ministrica Blaženka Divjak nisu ujedno i sindikalni lideri. Njihovo zalaganje za prosvjetare odbili su sami učiteljski sindikati, drmanjem koalicije pokazali su se nepouzdanim saveznicima HDZ-u, što sve ide u prilog tvrdnjama da je riječ o hodajućim mrtvacima hrvatske politike

Pomalo neočekivano, ali svakako ne bez prethodne najave, sindikati i sindikalni lideri najvažniji su faktori još jedne vruće političke jeseni u Lijepoj našoj. Politička javnost je, zajedno s povremenim interesentima za društvena pitanja koji tek uoči izbora započnu s testiranjem i promjenom vlastitih političkih preferencija, proteklih mjeseci uvidjela da sindikati nisu sive organizacije naslijeđene iz socijalizma čiji je zadatak naplata članarine i prigodničarsko prosvjedovanje na Praznik rada, nego ozbiljno strukturirane "tvrtke" čiji dobro plaćeni "menadžment" zna i može poduzeti akcije kakve većina političkih stranaka može samo sanjati.

Prvo pokazivanje snage četiri najveće hrvatske sindikalne središnjice započelo je proljetos s prikupljenih 748 tisuća potpisa za promjenu mirovinske reforme, a završilo prije nekoliko tjedana kada je Vlada premijera Andreja Plenkovića uvažila sve njihove zahtjeve i u Hrvatski sabor poslala izmjene zakona koje će se primjenjivati od početka 2020.

Promašeni potez

Nakon toga, kada se pokazalo kako masa djeluje na politiku i da se kritična masa može okupiti oko odgovarajućih zahtjeva, u štrajk za svoj prava krenuli su prosvjetni sindikati koji ovog ponedjeljka ulaze u peti tjedan štrajka. Riječ je o četiri sindikata koja cirkularnim štrajkom u osnovnim i srednjim školama te jednim danom štrajka u tjednu na fakultetima doslovce drmaju Hrvatskom. Nema više roditelja ili studenta koji nema vlastito stajalište o tome podržava li učitelje-štrajkaše ili ne.

Prema anketama koje su objavljivane posljednjih dana, više od osamdeset posto ispitanika podržava štrajk učitelja, što je trenutačno najvažnija politička informacija u zemlji. Na popularnost štrajka nisu utjecali ni spinovi, ni obećanja, ni ozbiljne najave da će doći do povećanja plaća, ali po željama Banskih dvora i Ministarstva financija. Nakon što su sindikati u prosvjeti odbacili prijedlog o povećanju osnovice plaće od 6,1 posto, krenula je antikampanja u kojoj se tvrdilo da plaće prosvjetara i nisu tako loše, dok su one sindikalnih lidera naprosto ogromne.

I taj se potez Vladina PR-a pokazao promašenim. Rejting štrajka u školama nije opao, baš kao što se ni reklame, koje smo gledali na TV-u u trenucima kada su se sakupljali potpisi za sindikalni referendumi (da će to koštati 46 milijardi kuna ), nisu pokazale ni efikasnima, ni točnima. Više puta objavljene informacije o plaćama sindikalaca poput Vilima Ribića nisu smanjile odlučnost prosvjetara da se štrajka do ispunjenja zahtjeva, što pokazuje da Vlada i dalje ne razumije problem.

Posljednji potez propagande službe Banskih dvora da je plaća Andreja Plenkovića tek iza 1.200. mjesta među svim hrvatskim plaćama posve je besmislen. Zbog najmanje dva razloga - plaće u državnoj službi i na teret proračuna nikada nisu iste kao kod privatnih kompanija kojima dobro ide, a teško ih je uspoređivati i sa sindikalcima kojima članovi dobrovoljno uplaćuju članarinu. Plenkoviću članarinu uplaćuju tek njegovi u HDZ-u, i tamo teško da bi zaradio i minimalac.

Na nadmudrivanja i spinove, kao i na kupovanje vremena i smirivanje HNS-a i manjinskih partnera u vladajućoj koaliciji, koji su profitirali na račun prosvjetnog štrajka, te prijetnje štrajkom ostalih javnih i državnih služi - otišlo je mjesec dana. Politička šteta je počinjena i može biti ispravljena samo brzim i poštenim dogovorom sa sindikatima u prosvjeti te što bržim povratkom djece i studenata u učionice.

Cirkularni štrajk doslovno je ispilio budućnost nekih tobože bitnih figura na političkoj šahovnici. U političkoj areni pokazalo se da HNS i njihova neovisna i nestranačka ministrica Blaženka Divjak nisu ujedno i sindikalni lideri. Njihovo zalaganje za prosvjetare odbili su sami učiteljski sindikati, drmanjem koalicije pokazali su se nepouzdanim političkim saveznicima HDZ-u, što sve ide u prilog tvrdnjama da je riječ o hodajućim mrtvacima hrvatske politike.

Novca ima

Opozicijske stranke poput SDP-a, čija su usta puna radništva dok kuhaju prvomajske grahove i poštovanja prema poslodavcima kada su u prilici pisati i donositi zakone, još jednom nisu prepoznale trenutak da, naprimjer, pokažu da su socijaldemokrati, pa i ljevičari. Deklarativna podrška štrajku prosvjetara s Iblerova trga bila je slabo vidljiva te je posljednjih dana ostala u sjeni ocjene Povjerenstva za sukob interes da je šef SDP-a Davor Bernardić primio nezakonit dar vrijedan 263.000 kuna.

Predsjednički kandidat s apetitom i karakterom Zoran Milanović također se nije pokazao doraslim zadatku. Nakon što je na temu štrajka šutio duže od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nastavio je svađu sa sindikatima započetu u rujnu 2015. uoči još jednih parlamentarnih stranaka koje je izgubio.

Sindikati su, ukratko, pokazali da mogu potresti Hrvatsku i njezinu žetončić-vladajuću koaliciju, ali političke stranke nisu pokazale da mogu srušiti sindikate i njihove čelnike. U trenutku kad štrajka najmanje 80 posto nastavnika i profesora, raspravljati o plaćama Vilima Ribića, Sanje Šprem i Branimira Mihalinca s jedne te Andreja Plenkovića i Zdravka Marića s druge strane čista je farsa. Ne samo zato što vladajuće na vlasti drže korumpirani bivši članovi stranaka koje su danas u opoziciji, nego i zbog toga jer je jasno da sindikalci mogu organizirati masu i postaviti svoje zahtjeve, dok partijski lideri mogu tek napuniti dvoranu Cibona za organizirani stranački sabor za koji podijele i dnevnice.

Naravno, vrijeme je za dogovor Vlade i sindikata jer se nastavak normalnog školovanja može smatrati općim dobrom. Izmjenama državnog proračuna u korist interesa koalicijskih partnera Vlada je pokazala da novca za veće koeficijente ima. Napokon, ako se ima novca za nove borbene helikoptere (115 milijuna američkih dolara), te za avione koje će Banski dvori naručiti u posljednjoj godini mandata, onda je dizanje plaća u školama posve realna mogućnost.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: new hospital − Building yard (1)
Pula: new hospital − Building yard (1)

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom
Webcams provided by webcams.travel add a webcam