PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Može li doći do izmjena Ustava?

Ilustracija

Ilustracija


Hoće li Hrvatska ove jeseni, nakon 22 godine, dobiti novi Ustav ili će to tek ostati želja vladajućeg HDZ-a i nekih njegovih partnera, pitanje je za koje nitko ne nudi konkretan odgovor. Iako se i vlast i opozicija slažu da su izmjene Ustava potrebne, nema suglasja o tome koliko one opsežne trebaju biti. Dok bi HDZ mijenjao samo odredbe o referendumu, s čime se slaže i dio opozicije, SDP bi u paket promjena ugurao i pravo žene na izbore, pojavila se i ideja o ukidanju ljetne i zimske stanke u saborskom zasjedanju, a nema sumnje da će to jeseni biti još prijedloga o promjeni Ustava.

Ograničavanje rasprave samo na referendum u praksi bi značilo smanjenje broja potpisa građana koji žele nacionalni referendum, ali i prethodno provjeravanje je li referendumsko pitanje uopće ustavno. Tako bi se izbjegli slučajevi kakvima smo svjedočili, primjerice poslije posljednjeg referenduma o covid potvrdama koji je organizirao Most da se prikupe potpisi, prebroje i da ih tek tada Ustavni sud proglasi neustavnima.

Dva najveća oporbena kluba u Saboru, koja zajedno imaju 31 zastupnika, glasala bi za takvu promjenu Ustava, ali uz svoje uvjete. SDP traži da se kao ustavna kategorija uvrsti pravo žene na izbor o rađanju, dok Socijaldemokrati, koji očito nisu jedinstveni po tom pitanju, kažu da treba "provesti cjelovitu raspravu". Stranke desnice – Most i Domovinski pokret prije svega – nisu za promjene Ustava. IDS je najavio svoju suzdržanost po tom pitanju, baš kao i Miroslav Škoro. HSS neće podržati izmjene Ustava, a to se očekuje i od Hrvatskih suverenista. HDZ je za prijedlog promjena Ustava prikupio 80 zastupnika i pokrenuo proceduru da se za jesensko zasjedanje pripremi prijedlog ustavnih promjena. Nakon toga, slijedi vjerojatno beskonačna saborska rasprava te potom i glasanja na Markovu trgu.

Za promjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina od 101 zastupnika, što znači da nedostaje 21 koji bi digli ruku za taj prijedlog. Inicijativu za uvrštavanje prava žene na izbor potpisalo je 40 zastupnika, uglavnom iz SDP-a i Zeleno-lijeve koalicije, što bi značilo da bi takva politička trgovina, koju HDZ za sad odbacuje, osigurala ustavne promjene. Moguće je i da HDZ računa na dio Kluba Socijaldemokrata – tamo ima i zastupnika koji nisu članovi te stranke – odnosno na podijeljenost desnice, zastupnicu Reformista koji su upravo izašli iz vladajuće koalicije i neke svoje "spavače" s kojima redovito izlazi na lokalne izbore. Njima bi se mogle načiniti neke sitne "usluge", jer vladajući nikako ne pristaju na ubacivanju "svjetonazorskih pitanja" u Ustav. Iako je pravo žene na izbor ipak više civilizacijsko pitanje.

Moguće je, dakle, da dođe do promjene Ustava do kraja ove godine, odnosno u zimskom saborskom zasjedanju. Ali, to neće biti moguće bez kompromisa i dogovora vlasti i opozicije, što već godinama nismo vidjeli.

Hoće li Hrvatska ove jeseni, nakon 22 godine, dobiti novi Ustav ili će to tek ostati želja vladajućeg HDZ-a i nekih njegovih partnera, pitanje je za koje nitko ne nudi konkretan odgovor. Iako se i vlast i opozicija slažu da su izmjene Ustava potrebne, nema suglasja o tome koliko one opsežne trebaju biti. Dok bi HDZ mijenjao samo odredbe o referendumu, s čime se slaže i dio opozicije, SDP bi u paket promjena ugurao i pravo žene na izbore, pojavila se i ideja o ukidanju ljetne i zimske stanke u saborskom zasjedanju, a nema sumnje da će to jeseni biti još prijedloga o promjeni Ustava.

Ograničavanje rasprave samo na referendum u praksi bi značilo smanjenje broja potpisa građana koji žele nacionalni referendum, ali i prethodno provjeravanje je li referendumsko pitanje uopće ustavno. Tako bi se izbjegli slučajevi kakvima smo svjedočili, primjerice poslije posljednjeg referenduma o covid potvrdama koji je organizirao Most da se prikupe potpisi, prebroje i da ih tek tada Ustavni sud proglasi neustavnima.

Dva najveća oporbena kluba u Saboru, koja zajedno imaju 31 zastupnika, glasala bi za takvu promjenu Ustava, ali uz svoje uvjete. SDP traži da se kao ustavna kategorija uvrsti pravo žene na izbor o rađanju, dok Socijaldemokrati, koji očito nisu jedinstveni po tom pitanju, kažu da treba "provesti cjelovitu raspravu". Stranke desnice – Most i Domovinski pokret prije svega – nisu za promjene Ustava. IDS je najavio svoju suzdržanost po tom pitanju, baš kao i Miroslav Škoro. HSS neće podržati izmjene Ustava, a to se očekuje i od Hrvatskih suverenista. HDZ je za prijedlog promjena Ustava prikupio 80 zastupnika i pokrenuo proceduru da se za jesensko zasjedanje pripremi prijedlog ustavnih promjena. Nakon toga, slijedi vjerojatno beskonačna saborska rasprava te potom i glasanja na Markovu trgu.

Za promjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina od 101 zastupnika, što znači da nedostaje 21 koji bi digli ruku za taj prijedlog. Inicijativu za uvrštavanje prava žene na izbor potpisalo je 40 zastupnika, uglavnom iz SDP-a i Zeleno-lijeve koalicije, što bi značilo da bi takva politička trgovina, koju HDZ za sad odbacuje, osigurala ustavne promjene. Moguće je i da HDZ računa na dio Kluba Socijaldemokrata – tamo ima i zastupnika koji nisu članovi te stranke – odnosno na podijeljenost desnice, zastupnicu Reformista koji su upravo izašli iz vladajuće koalicije i neke svoje "spavače" s kojima redovito izlazi na lokalne izbore. Njima bi se mogle načiniti neke sitne "usluge", jer vladajući nikako ne pristaju na ubacivanju "svjetonazorskih pitanja" u Ustav. Iako je pravo žene na izbor ipak više civilizacijsko pitanje.

Moguće je, dakle, da dođe do promjene Ustava do kraja ove godine, odnosno u zimskom saborskom zasjedanju. Ali, to neće biti moguće bez kompromisa i dogovora vlasti i opozicije, što već godinama nismo vidjeli.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum