Piše Zlatko Crnčec

Kvaliteta mora pratiti rast cijena u turizmu

(Darko Jelinek, Milivoj Mijošek)

(Darko Jelinek, Milivoj Mijošek)


Turistička je sezona na samom vrhuncu, ali se već donose prve procjene njenog učinka u odnosu na prošlu godinu. Ali to ne ide baš tako lako jer se uspješnost ili neuspješnost sezone ne može procijeniti na osnovu jednog statističkog podatka. Čak ni za jednu turističku granu to nije moguće, a kamoli za cijeli sektor. Pa se tako to dogodilo i ove godine kada je u pitanju poslovanje ugostiteljske ponude u prvom dijelu sezone.

Naime, recimo broj dolazaka jest važna brojka koja govori o trendu, ali je daleko od toga da se na osnovi nje može donijeti konačna i precizna ocjena o cijeloj sezoni. Realno stanje puno je složenije od pukog uspoređivanja postotaka, makar se radilo o istim godišnjim razdobljima.

Sličan se nesporazum dogodio i kada se gledaju rezultati iz prošlog mjeseca. Tako recimo ugostitelji tvrde da im je promet pao čak i do 40 posto, podaci nekih državnih institucija pokazuju rast fiskaliziranih računa od 11 posto. To se čini kao proturječni podaci, ali kada se bolje pogleda, vidi se da obje strane manje-više točno govore. Ali analiziraju različite stvari unutar istog sustava.

U doba kada su cijene ulaznih komponenti u ugostiteljskoj djelatnosti - hrane, pića, energenata, rada i najma – veći prihodi ne znače automatski i veću dobit. Usto, inflacija jest povećala prihode kada se gledaju samo fiskalizirani računi, ali se istovremeno smanjila kupovna moć turista. Oni ove godine troše opreznije nego tijekom prethodnih.

Vidi se to i prema promijenjenim navikama dobrog dijela turista. Sve je više onih koji smještaj rezerviraju u apartmanima, doručak kupuju u trgovinama, ručak pripremaju sami, a restoran biraju tek za jednu ili dvije večere tijekom odmora. A kada i uđu u restoran, i tu troše manje nego ranije. Naprosto su se vremena promijenila. Posebno kada su u pitanju turisti iz zemalja iz kojih u Hrvatsku dolazi najveći broj.

Pa se pokazuje da trgovina na malo raste brže od ugostiteljstva. Trgovci su naprosto prepoznali ovu promjenu pa su u svoju ponudu uključili i gotova jela. I nude ih po cijenama koje su puno niže od onih koje nude klasični ugostitelji. Koji su se time suočili s ozbiljnom konkurencijom za koju se možda i nisu najbolje pripremili.

Nije naravno to jedini razlog problema s kojim su se suočili ugostitelji. Oni kao da su u prethodnim sezonama usvojili pogrešno uvjerenje da su turisti spremni prihvatiti gotovo svaku cijenu. Naravno, dio restorana nudi vrhunsku kvalitetu koja opravdava visoku cijenu. I oni su više-manje prošli neokrznuti. Ali su u probleme upali oni koji su znatno podigli cijene, a da istovremeno nisu poboljšali razinu svoje usluge. To je još i moglo prolaziti dok je potražnja bila jaka i rastuća, ali u promijenjenim okolnostima to je počelo predstavljati ozbiljan problem. Gosti su postali puno oprezniji kada moraju posegnuti u novčanike.

Internet omogućuje gostima da usporede cijene tako da mogu bez problema vidjeti gdje mogu dobiti više i kvalitetnije za manji novac. Ugostitelji koji ulažu u kvalitetu uglavnom nemaju razloga za zabrinutost. Problemi se javljaju tamo gdje je rast cijena bio brz, a kvaliteta ga nije mogla pratiti.

Istodobno, turizam se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage. Sve veći broj sezonskih radnika dolazi iz inozemstva, a kvaliteta usluge nerijetko ovisi o njihovoj osposobljenosti i komunikacijskim vještinama. Ugostiteljstvo je djelatnost u kojoj osmijeh, ljubaznost i razumijevanje gosta često vrijede jednako kao i kvalitetan obrok. Ako toga nema, ni najbolja lokacija ne može nadoknaditi loš dojam.

Naravno, pogrešno bi bilo zaključiti da je hrvatski turizam u krizi. Ali isto tako, pogrešno bi bilo tvrditi da baš nikakvog razloga za zabrinutost nema. Hrvatska više nije jeftina destinacija, ali istovremeno nije podigla kvalitetu na razinu koja bi opravdala više cijene. Ako se svaka sezona proglasi rekordnom samo zato što su računi zbog inflacije veći nego lani, izgubit će se iz vida stvarni problemi – pad realne potrošnje, promjena navika gostiju, nedostatak radne snage i sve snažnija konkurencija drugih mediteranskih destinacija.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama