Stiže nam digitalni euro, prve probne transakcije očekuju se sredinom iduće godine, još se samo čeka da Europska unija donese potreban akt, tj. Uredbu o digitalnom euru koja se očekuje do kraja ove godine. Dotad, Europska središnja banka (ECB) će napraviti provjeru sustava odnosno testiranje korištenja digitalnog eura u svakodnevnom životu kako bi sve bilo spremno da europsku digitalnu valutu možemo početi koristiti godinu do dvije dana nakon testne faze.

Iako se mnogima uvođenje digitalne valute može činiti prebrzo, treba podsjetiti da EU, odnosno Europska središnja banka debelo kasne za nekim središnjim bankama po tom pitanju, izuzmemo li Sjedinjene Države koje zasad kategorički odbijaju uvesti digitalnu valutu središnje banke jer smatraju da je to udar na privatnost građana i da bi središnje banke na taj način mogle kontrolirati sve naše transakcije. U ECB-u se kunu da nitko neće moći vidjeti što kupujete digitalnim eurom, da je privatnost zajamčena i da digitalni euro neće ukinuti papirnate novčanice, nego biti dopuna gotovini.

Kao glavni adut za uvođenje digitalnog eura ECB ističe činjenicu da je riječ o digitalnom novcu središnje banke, a ne poslovnih banka ili tvrtki, za razliku od SAD-a gdje Federalne rezerve nemaju takvu mogućnost. Digitalni euro je u stvari konkretan naziv za digitalni novac koji će izdavati ECB, a imat će isti pravni status i vrijednost kao i papirnate novčanice ili kovanice eura. U tome je ujedno razlika između digitalnog eura i kriptovaluta koje nisu centralizirane, dok je digitalni euro centraliziran, stabilan i iza njega stoji jamstvo Eurosustava.

Pri tom treba podsjetiti da digitalni euro već koristimo prilikom plaćanja pametnim telefonom ili karticom, međutim on se tehnički i pravno potpuno razlikuje od privatnog novca na tekućem računu kod komercijalnih banaka – za taj novac jamči privatna komercijalna banka, dok digitalni euro ne ovisi o likvidnosti nijedne banke jer je riječ o novcu centralne banke koji ima isti stupanj sigurnosti kao gotovina. Osim toga, kartice i mobilno bankarstvo ovise o internetskoj vezi i autorizaciji kako bi transkacija uopće »prošla«, dok digitalni euro funkcionira i bez interneta, offline, i omogućuje izravno plaćanje s mobitela na mobitel, što s tekućim računima u bankama nije moguće. A možda najvažnije od svega je što sadašnje transakcije preko tekućih računa prolaze kroz američke kartične sustave, tj. Visu i Mastercard, a digitalna valuta ECB-a koristit će centraliziranu infrastrukturu Eurosustava. Još jedan dokaz da digitalni euro neće zamijeniti papirnati vidi se u tome što ECB planira postavljanje limita na iznos koji pojedinac smije držati u svom digitalnom novčaniku kako bi se spriječio eventualni masovni odljev novca iz komercijalnih banaka u vrijeme kriza - neslužbeno se spominje limit od 3.000 eura, što bi značilo da će sve uplate na digitalni novčanik veće od tog iznosa sustav automatski preusmjeravati na tekući račun.

A što se tiče toliko spominjane privatnosti, ne zaboravimo da komercijalne banke bilježe svaku našu transakciju preko tekućih računa, uključujući gdje smo potrošili novac pa čak i kakve su nam potrošačke navike, dok kod plaćanja offline digitalnim eurom (s mobitela na mobitel) nitko živ nema uvid u to tko, kome i koliko plaća, pa čak ni ECB. Banke neće moći vidjeti ni trgovine u kojima kupujemo ni kome privatno šaljemo novac kao ni saldo na računu, a zanimljivo je da ni ECB neće moći povezati transkaciju s imenom ili OIB-om, odnosno vidjet će samo šifriranu transakciju. Za korištenje digitalnog eura nećemo morati otvarati račune u ECB-u jer će nam banke u mobilnim aplikacijama samo dodati opciju »digitalni euro«, moći ćemo i »ručno« unutar aplikacije prebacivati novac s tekućeg računa u digitalni novčanik, a zamjena će se biti bez ikakvih bankarskih naknada i provizija.

Ipak, ostaje slučaj kanadskih kamiondžija iz siječnja 2024. kojima su blokirani računi u bankama zbog sindikalnog prosvjeda, a koji protivnici digitalnog eura često spominju kao primjer onoga što bi nam se s digitalnim novcem moglo dogoditi u budućnosti. No, račune je kamiondžijama blokirala kanadska vlada, a ne centralna banka.

Povezane vijesti

• Solari pojeli njive
• Najava fijaska
• Kraj jedne epohe