Piše Tihana Tomičić
PGŽ opet u crvenom
Ilustracija (Pexels)
Kao što su statistike pokazivale već niz godina zaredom, Primorsko-goranska županija je prva u Hrvatskoj po padu nataliteta, a i po odnosu novorođenih prema umrlima. Negativan saldo jest 2.043 osobe više koje su umrle, nego što je djece rođeno u protekloj godini. I to je samo nastavak negativnog trenda koji u prvom redu pogađa samu Rijeku, naravno uz otoke i Gorski kotar. No, otoci i Gorski kotar su, u neku ruku, igra malih brojki gdje su statistike o depopulaciji u postocima velike, ali zapravo se radi o relativno malim brojkama u apsolutnom iznosu. Veće su brojke kad je riječ o Rijeci koja je u zadnjih desetak godina izgubila možda i petinu stanovništva - mnogo je, naime, polemika o tome koliko je ljudi zapravo otišlo jer je zadnji broj popisa iz 2021. godine 107.000, no svi znamo da dobar dio ljudi koji još ima prebivalište zapravo živi ili izvan Hrvatske, ili pak masovno u Zagrebu gdje privređuju i rade, a zapravo se samo nominalno vode kao osobe s prebivalištem u Rijeci.
Tako ispada da je zapravo mantra o tome da je Slavonija područje s najviše iseljavanja - pogrešna. Odnosno, da se taj trend mijenja. Treba samo jedan pogled prema Osijeku da se vidi koliko je taj grad napredovao zadnjih godina, a i drugi gradovi u koje je Vlada ulagala nemala sredstva putem Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Putem tog programa, uloženo je oko tri i pol milijarde eura u regiju Slavonija, i to se vratilo smanjenjem negativnih demografskih brojki.
Tako se pokazuje da dobro osmišljena i ciljana politika, bilo Vlade, bilo lokalnih jedinica, ipak daje neki rezultat. A ovo je samo dokaz da za Primorsko-goransku županiju takvog programa nema. Računa se, naime, na to da je ovo bogata regija, ponajviše zbog turizma, ali i poduzetništva. No, čini se da bi i ovom kraju trebala neka Vladina injekcija da se trgne. Neki novi državni projekti na ovom području ili promjena porezne politike na lokalnoj razini prema novim investicijama, možda su ključ takvog novog razvoja, a time i novih radnih mjesta - čitaj novog useljavanja. Možda bi spoj bolje suradnje gradskih vlasti s državom, mogao biti neki novi ključ za takve promjene?! Država je u zadnjih sedam godina iz europskih fondova povukla enormno mnogo novca, a dosad je usmjeravan više prema Slavoniji. Možda je sad vrijeme za neke nove projekte.
Ipak, ukupno gledajući trend na razini Hrvatske, on je i dalje negativan. Naime, broj novorođene djece i dalje pada, i najmanji je u zadnjih deset godina. Broj rođenih u prošloj godini manji je za oko pet tisuća u odnosu na, primjerice, 2018. godinu. Zato ideja s Ministarstvom demografije, te snažnom politikom priuštivog stanovanja za mlade, itekako ima rezona. Ako bude i u praksi provedena, i ne ostane samo mrtvo slovo na papiru.
No, statistike su naravno varljive pa se tako razlika u broju stanovnika generalno na državnoj razini nadoknađuje pozitivnim migracijskim saldom s inozemstvom - zahvaljujući doseljavanju stranih radnika. Tako se tijekom prošle godine u Hrvatsku iz inozemstva uselilo više od 70 tisuća ljudi, dok se istovremeno u inozemstvo odselilo gotovo 39 tisuća osoba. Daleko najveći broj doseljenih u prošloj godini bilježi Zagreb, više od 23 tisuće ljudi, dok se istodobno iz glavnog rada odselilo više od 16 tisuća osoba. No, i taj je trend u padu, i vidi se da je doseljavanja stranih radnika manje nego prije. Razlog su stroži uvjeti koje je Hrvatska sada postavila, od strožih zdravstvenih i sanitarnih kontrola, do pojačavanja regulacije za samozapošljavanje. Poslodavci moraju imati čiste papire i poslovne knjige da bi smjeli zapošljavati strance, a to je uvelike smanjilo broj novih stranih radnika jer nema više mogućnosti da ih se prima na crno, odnosno u bilo kojoj nijansi sive. Inspekcije su postrožene, i to se automatski vidi na broju dolazaka stranih radnika.
Trend, pak, da se u nekim županijama poput Bjelovarsko-bilogorske ili Virovitičko-podravske vidi da se veći broj iseljavanja odnosio na unutarnje migracije, odnosno iseljavanje radi zapošljavanja u drugim županijama unutar Hrvatske, zapravo je najzdraviji trend koji se vidi u svim ovim brojkama. To je najlogičnije - da hrvatski državljani posao traže u drugim krajevima zemlje. Ako ondje uspiju ostvariti pravo na stan, a time i osnovu za rast svojih obitelji, tada će - jednostavno - cilj biti postignut. A to je da hrvatski državljani ostaju u Hrvatskoj, i ovdje rađaju svoju djecu.
Podijeli: Facebook Twiter
