piše zlatko crnčec

Prosvjetari opet korak do štrajka

(Foto Ana Križanec/Davor Kovačević)

(Foto Ana Križanec/Davor Kovačević)


Prosvjed prosvjetara koji bi se dogodio početkom šestog mjeseca i potom potrajao nekoliko tjedana bio bi zaista nešto spektakularno. Ako bi se tako mogao nazvati kaos koji bi se dogodio jer se ne bi mogle ni zaključivati ocjene ni provoditi matura. I veliko je, zaista veliko pitanje kako bi javnost primila ovaj razvoj događaja. Bi li i ovaj put njene simpatije bile na strani štrajkaša? Po nekoj definiciji, najčešće kada štrajka netko tko plaću dobiva iz proračuna, bio on lokalni ili državni, građani gotovo uvijek navijaju za one koji štrajkaju. To je naprosto tako. Posebno je to vidljivo kada recimo štrajkaju medicinske sestre.

Velike su simpatije javnosti prošle godine pobrali službenici u pravosuđu koji su također štrajkom pokušali izboriti veće plaće u izbornoj godini. Tim više je javnost bila uz njih jer su suci gotovo bez nekih većih problema uspjeli izboriti znatno povećanje svojih prihoda. Oni i liječnici su oni zaposlenici koji primaju od države i koji su najmanje omiljeni u široj javnosti.

Njih se uvijek gleda kao krajnje bliske vlasti, a njihov štrajk ili pokušaj obustave rada obično se promatra kao manja svađa u obitelji u kojoj će na kraju Vlada popustiti svojoj nestašnoj djeci. Ali i njima se načelno dala neka javna podrška, ali prilično suzdržana jer ih se doživljava kao povlaštenu kastu. Kao što smo napomenuli, njihove vodonoše u sustavima zdravstva i pravosuđa – medicinske sestre i službenici – bit će uvijek predmet simpatija njihovih sugrađana. Jer rade jako teške i odgovorne poslove za relativno malu plaću.

Dakle, što bi se moglo dogoditi ako dođe do toga da se ocjene ne zaključuju i da u pitanje dođe čak i državna matura. Što bi onda po sustavu domina moglo čak i odgoditi upisne rokove na fakultetima.

Kao prvo, već postoji mali, ali ipak značajan odijum prema svima onima koji su iskoristili situaciju u predizbornoj i izbornoj godini kako bi pritisnuli Vladu da im poveća plaće. Onima koji je dobivaju iz državnog ili lokalnog proračuna. Svi su oni bili jako uspješni i plaće u državnom sektoru zaista su znatno porasle. Međutim, do toga nije došlo u privatnom sektoru. Većina zaposlenih u privatnim tvrtkama nije u poziciji ucijeniti Vladu štrajkom koji bi blokirao neke važne državne institucije i ustanove.

Oni eventualno mogu štrajkati protiv svojih poslodavaca što se rijetko ili nikad ne događa. A usto te privatne tvrtke i njihovi zaposlenici plaćajući porez na dobit i na dohodak pune i lokalne i državni proračun. Iz kojeg se isplaćuju plaće zaposlenima u javnom sektoru. Istina, nema tu još uvijek neke pretjerane zavisti ili ljubomore koja bi okrenula zaposlene u privatnom sektoru protiv onih koji rade u državnom ili lokalnom. Ali stanovito tiho gunđanje postoji. I uvijek postoji opasnost da ono postane jače i vidljivije.

I nije nemoguće da se to nezadovoljstvo u jednom trenutku prelije i na prosvjetare na svim razinama. Usto tu već godinama, možda i desetljećima postoji taj snažan, ali u najvećoj mjeri pogrešan stereotip o profesorima i učiteljima koji praktički imaju tri mjeseca godišnjeg tijekom ljetnih praznika. Što naravno nije točno, ali puno ljudi smatra da je to istina. I moglo bi se okrenuti protiv prosvjetara ako se zaista odluče za štrajk na samom kraju školske godine.

S druge pak strane postoje naravno velike simpatije građana prema učiteljima i profesorima koji uče i obrazuju njihovu djecu. Oni su još uvijek predmet poštovanja roditelja. Nekada dosta davno to je poštovanje bilo puno veće. Liječnik, svećenik i učitelj bili su zanimanja koja su se najviše poštovala. Ali više nije tako. Oni koji uče našu djecu često su i predmet brutalnih verbalnih napada roditelja kojima često ne bude jasno kako to njihovo dijete ne može dostići pet nula. Pa se događa zaista svašta, od prijetnji pa ponekad, istina jako rijetko, i do fizičkih napada.

Tako da će ako zaista dođe do štrajka prosvjetara u sljedećim tjednima, sve to biti zaista veliki test za sve zainteresirane, bilo izravno ili neizravno. Dok čitate ove retke, znat ćete što su odlučili članovi dva sindikata koja najavljuju štrajk. Ako u velikom broju glasaju za, njega će definitivno biti. Bio bi to veliki društveni eksperiment.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter