Takozvana brza moda sa sve dostupnijim brendovima počela je ugrožavati i samu tekstilnu industriju zbog naše potrebe da stalno kupujemo, nosimo, bacamo pa onda opet kupujemo, nosimo i bacamo jeftino proizvedene modne marke koje potplaćeni radnici u dalekoistočnim zemljama šiju i sastavljaju u ponižavajućim radnim uvjetima i za ponižavajuću plaću. No, nisu njihove mizerne plaće razlog zašto je tekstilna industrija došla u fokus globalnih politika, nego opasnost od zagađenja okoliša jer je sva ta silna iznošena i bačena odjeća počela gušiti naš planet zbog čega se odašilje poruka da brza moda više ne bi trebala biti u modi.

Time bismo možda natjerali velike proizvođače poput Wranglera, Amazona, IKEA-e ili Decathlona da se osvrnu na uvjete u kojima im rade njihovi radnici u Bangladešu, primjerice, gdje se 2013. na radnike doslovce srušila tvornička zgrada, a 1.138 ljudi poginulo. Dan prije urušavanja otkrivene su velike pukotine na zgradi, a iako su trgovine i banka na nižim katovima zgrade bile evakuirane, radnicima koji se bave izradom odjeće naređeno je da se idući dan vrate na posao. Radnici su bili prisiljeni ući pod prijetnjom da neće dobiti plaću.

Radnici, odnosno radnice u hrvatskoj tekstilnoj industriji barem rade u statički čvrstim objektima, no i one primaju plaću koja je nedostojna za život, a poslodavci im "rade drame" oko isplate plaće svaki put kad Vlada podigne minimalac jer im je to, kažu, financijski neodrživo, odnosno "pritisak na rast troška rada im je pojačan".

Problem je što su plaće u tekstilnoj industriji konstantno ispod prosjeka još od 90-ih i najniže su u cijelom hrvatskom gospodarstvu pa i najmanje podizanje minimalca poslodavcima predstavlja velik izazov.

U međuvremenu je jeftina, brza moda i nelojalna konkurencija iz Kine i Bangladeša dotukla ono malo tekstilne industrije koja je uspjela preživjeti privatizaciju 90-ih, a zadnjih godina svjedočimo trendu gašenja tekstilnih tvrtki – krajem rujna prošle godine zatvorena je daruvarska tvornica Leonarda jer je njihov kooperant Benetton iz Osijeka zaustavio narudžbe, a bez posla ostale sve radnice, njih 30, da bi na kraju i talijanski modni div najavio odlazak iz Osijeka; prošlo ljeto je proglašen stečaj i u sisačkoj tvornici Zlatna igla Siscia zbog duga od oko 5 milijuna eura, a 120 radnika dobilo je otkaze; u listopadu je proglašen stečaj u tvornici čarapa Jadran, također zbog poslovanja u velikom minusu; Varteks je od lanjskog srpnja u stečaju, otpušteno je oko 500 radnika, a ako ne nađe partnera ide u likvidaciju, dok su neke tekstilne tvornice zatvorene i prije više od 20 godina, poput šibenske Revije, a tristotinjak radnica još uvijek čeka svojih devet neisplaćenih plaća.

Previše negativnih vijesti iz posrnule tekstilne industrije, no to još nije sve. Prema anketi koju je proveo Regionalni industrijski sindikat, na pitanje što su najvažniji problemi u firmi odgovori su bili: previsoke norme i ponižavanje; radna okolina; uvrede poslodavca zbog bolovanja; neplaćene subote, a po ugovoru slobodne; uvjeti rada jako loši; nezadovoljstvo radnika plaćom; plaća, poniženje, radna okolina; uvjeti rada nisu prilagođeni; visoke norme, male plaće, stare mašine; mobbing; radimo bez grijanja; prevelike norme.

Prema istraživanju istog sindikata, prosječne plaće tekstilnih radnica su između 650 i 850 eura, više od 50 posto radnica u tekstilnoj industriji ima više od 45 godina, a najviše je onih između 50. i 54. godine života.

Strane i domaće modne kompanije tako zarađuju preko leđa radnika tako što plaćaju minimalne cijene za njihov rad. Primjerice, njemački brend Olymp plaćao je proizvodnu cijenu od 4,5 eura po košulji, a u tu cijenu trebao bi stati cijeli trošak proizvodnje, sve režije i plaće radnika, dok je istodobno košulje prodavao po cijeni od 100 do 150 eura po komadu.

A kad brendovima u nekoj zemlji postane preskupo, odlaze u jeftinije zemlje. Tako je i Olymp iskoristio pandemiju koronavirusa da napusti Hrvatsku i otkaže suradnju Orljavi s kojom je surađivao preko 50 godina. Barem se smanjilo onečišćenje okoliša, a o pravima radnika razgovarat će se nekom drugom prilikom.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast