piše dražen katalinić

Zasučimo rukave

(Foto Davor Kovačević/Davor Puklavec/Pixsell)

(Foto Davor Kovačević/Davor Puklavec/Pixsell)


Uoči objave podataka o kretanju BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine kao i za cijelu 2023., koje će sutra obznaniti Državni zavod za statistiku, ovoga puta ne treba posebno strepiti, kao što smo znali u nesigurnim vremenima, jer se ne očekuju nikakva neugodna iznenađenja. Objava DZS-a o BDP-u čak i neće biti glavna vijest dana, kao što je također nekada bio slučaj. Jer velikih iznenađenja nema: cijelu prošlu godinu gospodarstvo nam je raslo stopama daleko većim od prosjeka Europske unije, a o eurozoni da i ne govorimo, pri čemu se čak ni povećane kamatne stope koje je Europska centralna banka uvela zbog obuzdavanja inflacije nisu prelile na Hrvatsku, pa se danas Hrvati zadužuju jeftinije od Nijemaca i gotovo dvostruko jeftinije od Mađara. Istinabog, imamo neumoljivu inflaciju koja je zagrizla razinu nešto veću od 4 posto i ne da se spustiti, što nas svrstava u sam vrh zemalja eurozone po stopi inflacije, uz Estoniju i Slovačku. A inflaciju pak potiče rast plaća, najprije u privatnom, a sada zbog uredbe o novim koeficijentima i u javnom sektoru; s druge strane, Europska nas je komisija obasula novcem kroz Nacionalni plan oporavka i obnove (NPOO), a istodobno smo se konačno odlučili malo više potruditi u povlačenju sredstava koja nas ionako čekaju u EU-fondovima, a rezultat svega je da možda imamo malo (pre)više novca u optjecaju, što je također poguralo inflaciju naviše.

Iz objave DZS-a doznat ćemo, uz ostalo, da nam padaju i uvoz i izvoz, ali ne našom krivnjom, nego zbog usporavanja, čak štoviše, recesije u našim najvažnijim trgovinskim partnerima, poput Njemačke. Iako smo zemlja razvijenog turizma, malo nas je ipak iznenadio pad izvoza usluga iz zadnje objave DZS-a za treći kvartal, na što je Hrvatska udruga poslodavaca ispravno zaključila da moramo mijenjati dosadašnji model turizma (jer turizam je izvozni proizvod), a i Vlada je na tom tragu reagirala donošenjem zakona o turizmu, rješavanjem upravljanja zemljišta oko hotelskih naselja, uvođenjem poreza na vikendice koje je prepušteno lokalnim jedinicama kao i ograničavanje beskrajne apartmanizacije ako grad ili općina imaju dovoljno turističkih ležajeva.

Objava podataka o BDP-u tako više nije bauk, a Vlada bi je trebala shvatiti kao konstruktivnu kritiku svojih gospodarskih politika, svojevrsni putokaz u kojem smjeru treba ići, što promijeniti, na čemu poraditi. Dobar primjer prihvaćanja kritike neumoljive statistike krajem prošlog tjedna dao je ministar financija Marko Primorac. Odgovorajući na novinarski upit zašto su plaće po podacima DZS-a u prosincu pale u odnosu na studeni, a zbog Vladine porezne reforme su trebale rasti, Primorac je iskreno priznao da je taj podatak DZS-a i njega iznenadio te da će u ministarstvu analizirati o čemu se radi. Pri tom je poručio da »ne želi vjerovati« da su neki poslodavci smanjili bruto plaće radnicima i tu uštedu spremili sebi u džep.

Prije objave službene statistike o BDP-u, već imamo neke procjene, a svaka bolja od druge. Hrvatska narodna banka procjenjuje da ćemo u zadnjem tromjesječju ostvariti najveći kvartalni rast od trećeg tromjesječja 2022., dok Ekonomski institut u Zagrebu u svojim predviđanjima malo snižava euforiju na 3,2 posto. Svi prognoze o rastu temelje na osobnoj potrošnji koja postaje najvažnija lokomotiva BDP-a i zahvaljujući kojoj ćemo i cijelu ovu godinu imati solidan rast koji će i dalje biti veći od europskog prosjeka. Dolaskom turista potrošnja će eksplodirati, a raduje i povećan obujam radova u građevinarstvu. Ipak, analitičari upozoravaju da izostaju investicije privatnog sektora uz slabljenje obujma industrijske proizvodnje, opet ponajviše zbog pada narudžbi iz usporenog njemačkog gospodarstva i još nekih zapadnih članica EU-a. Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević stoga zaključuje da imamo dinamiku rasta, ali ne i njegovu kvalitetu.

I eto nam izazova za budućnost: s obzirom na to da smo ostvarili sve nacionalne interese ulaskom u sve euroatlantske organizacije - a za dvije godine ulazimo u OECD, što je svojevrsna stvar prestiža - ostaje nam da ekonomiju promislimo i postavimo na prave temelje. Prvi korak je da osim dinamike rasta imamo i kvalitetan rast, tj. da se ne oslanjamo samo na potrošnju kućanstava i sezonu. Što čekamo, zasučimo rukave!

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater