Misal kneza Novaka (Arhiva Glasa Istre)
Dani europske baštine obilježavaju se u srijedu u Pazinu na temu "Glagoljica u Istri", a organizator je Državni arhiv u Pazinu i Staroslavenski institut u Zagrebu. Izlaganja započinju u podne u Velikoj dvorani Državnog arhiva, a predavači su akademik Milan Mihaljević te sveučilišni profesori Sandra Požar, Josip Galić i Josip Mihaljević.
O Novakovu misalu i projektu njegove digitalne obrade predavanje će održati Sandra Požar, viša znanstvena suradnica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Misal kneza Novaka, ili Novakov misal, iz 1368. godine čuva se u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici. To je najstariji datirani misal napisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom te jedan od najstarijih takvih cjelovito sačuvanih. Napisao ga je Novak Disislavić od roda Mogorovića, dvorski vitez ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca. Velika vrijednost Misala proizlazi iz činjenice da je očuvan u izvrsnu stanju od 14. stoljeća, a za hrvatsku je kulturnu povijest osobito važan jer je poslužio kao predložak za najstariju inkunabulu tiskanu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Za istarski prostor Misal je važan stoga što je nakon Novakove smrti (1405.) otkupljen u okolici Roča za uporabu u grobljanskoj crkvi sv. Jelene u Donjoj Nugli i crkvi sv. Petra u Gornjoj Nugli. Novakov misal poznat je i po bogatoj iluminaciji te po najstarijim stihovima u hrvatskoj književnosti, koji su također našli mjesto u njegovu kolofonu.
O povezanosti Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. s Istrom i istarskim elementima u njemu te o njegovu pretisku i pripremi latinične transliteracije predavanje će održati Josip Galić, znanstveni suradnik Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Glagoljični Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine prva je glagoljicom otisnuta knjiga i uopće prva nelatinična tiskana knjiga zapadne civilizacije. Nije poznato gdje je Misal tiskan, ali se zna da su tekst za tisak pripremili istarski glagoljaši, o čemu između ostaloga svjedoči i zapis žakna Jurja iz Roča u Misalu kneza Novaka koji je poslužio kao predložak prvotisku glagoljičnoga misala.
Misal po zakonu rimskog dvora (Foto Mateo Simonović/Mozaik knjiga)
O beramskim kodeksima, njihovoj važnosti za istarsko i općenito hrvatsko glagoljaštvo te o projektu njihove digitalizacije, multidisciplinarnoga opisa i izdavanja faksimila i latinične transliteracije predavanje će održati akademik Milan Mihaljević. U Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani čuvaju se dva hrvatsko-glagoljična brevijara i dva misala koji potječu iz istarskoga mjesta Berma. Prvi beramski brevijar potječe s kraja 14. stoljeća, a ostali su kodeksi iz 15. stoljeća. Glagoljašku igraonicu voditi će Josip Mihaljević iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba te ujedno predstaviti računalne igre za učenje glagoljice koje je sam izradio.
Glagoljični Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine prva je glagoljicom otisnuta knjiga i uopće prva nelatinična tiskana knjiga zapadne civilizacije.
Nije poznato gdje je Misal tiskan, ali se zna da su tekst za tisak pripremili istarski glagoljaši, o čemu između ostaloga svjedoči i zapis žakna Jurja iz Roča u Misalu kneza Novaka koji je poslužio kao predložak prvotisku glagoljičnoga misala.
Misal kneza Novaka napisao je Novak Disislavić od roda Mogorovića, dvorski vitez Ludovika I. Anžuvinca. Velika vrijednost Misala proizlazi iz činjenice da je očuvan u izvrsnu stanju od 14. stoljeća, a za hrvatsku je kulturnu povijest osobito važan jer je poslužio kao predložak za najstariju inkunabulu tiskanu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Za istarski prostor Misal je važan stoga što je nakon Novakove smrti (1405.) otkupljen u okolici Roča za uporabu u grobljanskoj crkvi sv. Jelene u Donjoj Nugli i crkvi sv. Petra u Gornjoj Nugli. Novakov misal poznat je i po bogatoj iluminaciji te po najstarijim stihovima u hrvatskoj književnosti, koji su također našli mjesto u njegovu kolofonu.