Za žitelj Istre sjeverozapadno od rijeke Mirne, Zona B i "Slobodni teritorij Trsta - STT" uvijek će biti zanimljiva tema s kojom su saživjele mnoge generacije stanovnika Bujštine. Ta su povijesna zbivanja ostala živo prisutna i danas, kroz obiteljsku memoriju, društvene odnose i lokalni identitet, kojih se sa vremena na vrijeme prisjete kroničari prošlih vremena.

Jedna od takvih manifestacija, posvećena STT- u, održana je na prostoru Muzeja Grada Umaga gdje je istovremeno svečano otvorena izložba "Fragmenti vremena - Slobodni teritorij Trsta, Zona B u razdoblju 1947. – 1954." i predstavljena knjiga Drage Kraljevića sličnog naziva "Slobodni teritorij Trsta u fokusu talijanske politike i diplomacije (1947.-1954.)".

Uspomene

- Ova izložba ne predstavlja samo pregled jednog važnog poglavlja europske, regionalne i lokalne povijesti. Ona je ujedno i poziv na dublje razumijevanje prostora u kojem živimo, prostora čiji su obrisi oblikovani burnim vremenima nakon završetka Drugoga svjetskog rata.

Denis Visintin (Snimio Zvonimir Guzić)

Slobodni teritorij Trsta (STT), imao je poseban međunarodnopravni status, uspostavljen u okviru jugoslavensko-talijanskog razgraničenja. Ova izložba je podsjetnik na razdoblje između 1947. i 1954. koje su bile godine političke neizvjesnosti, diplomatskih tenzija, ali i sudbina običnih ljudi. U tom razdoblju prostor od Trsta do rijeke Mirne bio je svojevrsna "ničija zemlja", ali Zone A i B nisu bile tek tehnički pojmovi već prostori stvarnog, svakodnevnog života, nostalgije, složenih osjećaja pripadnosti i ljudskih priča. Izložba donosi dokumente, fotografije i predmete koji svjedoče o životu stanovnika Zone B neposredno nakon rata - fragmente njihove svakodnevice, priče obnove, rada, izgradnje i nade. Sve to u vremenu koje se stvaralo između velikih političkih odluka i jednostavnih ljudskih potreba, rekla je o izložbi ravnateljica muzeja Biljana Bojić.

U ime umaškog Muzeja pedagoginja Barbara Crnobori zahvalila se mnogobrojnim građanima koji su svojim uspomenama, slikama i dokumentima iz toga vremena omogućili bogat izložbeni materijal i dali autentičnost ovom prikazu jednog prošlog vremena.

U sklopu manifestacije bio je izložen old timer iz vremena i s registracijom STT-a (Snimio Zvonimir Guzić)

Mnogobrojni posjetitelji i uvaženi gosti dobrano su ispunili Trg Sv. Martina ispred Muzeja gdje je svečanost nastavljena prezentacijom knjige Drage Kraljevića "Slobodni teritorij Trsta u fokusu talijanske politike i diplomacije (1947.-1954.)". Knjiga je izdana u nakladi Gradske knjižnice Umag u ime koje je ravnatelj Neven Ušumović zahvalio autoru na njegovu prosvjetiteljskom angažmanu oko širenja svijesti o socijalnom i političkom kontekstu ove sredine, a još više na njegovu angažmanu oko vrijednosti suživota i međusobnog uvažavanja.

Uvodnu riječ u predstavljanju književnog uratka imao je povjesničar i publicist Denis Visintin.

- Kraljević u svojoj knjizi sažima povijest STT-a počevši s tezama četvorice poznatih stručnjaka, Giorgia Conettija, Patricka Karlsena, Massima Bucarellija, Giorgia Tamborre i stajalištem Komunističke partije STT-a, koja je bila podijeljena unutarnjim sukobima nakon Rezolucije Informbiroa, između podrške Informbirou i Staljinu, te projugoslavenske struje. Potonja je vjerojatno smatrala da je priključenje Zone B Jugoslaviji, uključujući Buje i Kopar, pravedno rješenje, s obzirom na etničku strukturu stanovništva i povijesne veze s tim područjem. Jugoslavija je polazila od činjenice da već upravlja Zonom B, dok Zona A nije bila pod talijanskom upravom, kaže Visintin.

Izložena građa o vremenu STT-a (Snimio Zvonimir Guzić)

U toj situaciji, tajni pregovori koji su se vodili u Londonu 5. listopada 1954. doveli su do potpisivanja, Memoranduma o suglasnosti između vlada Italije, Velike Britanije, Sjedinjenih Država i Jugoslavije. Ovim "sporazumom praktične naravi", koji nije imao karakter međunarodnog ugovora, prestao je postojati Slobodni teritorij Trsta (STT).

- Jugoslaviji je dodijeljen manji dio općine Muggia, Kopar i Buje, dok je Trst ostao Italiji. Talijansko stanovništvo Zone B postalo je talac pregovora. Jugoslaviji je postojanje značajne talijanske manjine u Kopru i Bujama bilo pregovarački adut. Italiji je prisutnost njezinih sunarodnjaka bila neophodan element za održavanje teritorijalnih zahtjeva prema Zoni B. U takvoj situaciji, došlo se do "de facto" prihvatljive situacije za Italiju, uz financijsku potporu SAD-a i Velike Britanije Jugoslaviji. Memorandum o suglasnosti, sa svojim prijelaznim karakterom, regulirao je upravu, ali ne i suverenitet nad teritorijima STT-a, što će biti riješeno Osimskim ugovorima. Analiza Drage Kraljevića pruža prosvjetljujuće čitanje ovih događaja kroz pomno ispitivanje povijesnih dokumenata i primarnih izvora. Njegovo istraživanje otkriva nepristranu naraciju koja obogaćuje shvaćanje poslijeratnog razdoblja na Bujštini. Kraljević se uspijeva odmaknuti od tradicionalnih ideoloških interpretacija i predočiti nijansiraniju sliku povijesne dinamike, pružajući sveobuhvatan i kritički pogled na događaje koji su doveli do potpisivanja Londonskog memoranduma, ističući izazove s kojima su se suočavali politički lideri tog vremena, rekao je Visintin.

Knjiga (Snimio Zvonimir Guzić)

Puno obrata

Sam autor je istaknuo da je knjiga pogled iz talijanskog kuta gdje je otkrio mnoge, javnosti nepoznate, detalje pronađene u tajnim CIA-inim dokumentima, o kompliciranoj politici lobiranja i borbe za svaki pedalj teritorija na spornom tršćanskom prostoru.

- Ova knjiga je pogled iz Rima s kojim sam htio produbiti ovu temu polazeći od diplomatskih dokumenata koji su nekad bili strogo povjerljivi. Knjiga je napisana tako da iz prve ruke možete vidjeti kako izgleda taj dokument i tko su bili sudionici tih pregovora i kako se odvijala cijela ta priča. Ima jako puno obrata, neizvjesnosti i veoma teških rasprava. Možda nikad i ne bih napisao ovu knjigu da preko američkog državnog arhiva nisam došao do tajnih dokumenata CIA-e, rekao je Kraljević upoznavši publiku detaljnije sa povijesnim ličnostima koji su predstavljali tadašnju talijansku "sivu eminenciju" na poslijeratnoj političkoj sceni.

Drago Kraljević (Snimio Zvonimir Guzić)

Cjelokupan program uz Muzej Grada Umaga organiziran je u suradnji s Udrugom antifašista Bujštine i Gradskom knjižnicom Umag. Svojim nastupom svečanost su uveličali i članovi Mješovitog pjevačkog zbora Korona sa voditeljem Branimirom Ostojićem.

Povezane vijesti

• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli
• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"