U Sveučilišnoj knjižnici u Puli predstavljen je zbornik radova studenata Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Pulu pod nazivom "Sulejmanovih 500 godina" o kojem su govorili urednik mag. hist. Kristijan Žgaljardić te recenzenti dr.s c. Ivan Jurković i dr. sc. Robert Kurelisć.

Studentski stručni skup "Sulejmanovih 500 godina" prigodom obilježavanja 500 godina od dolaska Sulejmana Veličanstvenog na vlast 1520. godine održan je u virtualnom obliku u prosincu 2020., a bio je posvećen istaknutom osmanskom sultanu Sulejmanu koji je došao na vlast prije 500 godina i svojim djelovanjem krojio povijest svijeta, doveo do zenita moći Osmansko Carstvo i udario snažan pečat u povijesnom razvoju svijeta i Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.

- Bilo je intenzivno, ali prvobitna ideja je bila da se predstavi dolazak Sulejmana Veličanstvenog na prijestolje, rekao je Žgaljardić. Zato je u prosincu 2020. organiziran znanstveni skup "Sulejmanovih 500 godina" na kojem je sudjelovalo sedmero izlagača, od kojih je šest svoje radove i objavilo.

Reprezentativni radovi

Kako kaže Žgaljardić, cijeli proces je bio dosta dug, izazovan i intenzivan pa se zahvalio ponajprije profesorima Jurkoviću i Kureliću te studentima koji su svoje radove objavili. Prvobitna namjera bila je obilježiti godišnjicu Sulejmanovog dolaska na prijestolje da bi 2021. uz podršku Studentskog centra koji je financirao projekt objavljen je zbornik koji, kako kaže njegov urednik, služi na ponos generaciji povjesničara koja je to uspjela napraviti, kao i na ponos profesorima koji su ih u krajnjoj fazi obrazovanja obrazovali i odgojili i dali im mogućnost da budu uspješni.

Robert Kurelić kaže da je posao povjesničara ponekad usamljen jer oni budu zadubljeni u dokumente, arhive, iščitavaju literaturu i tipkaju po računalu tjednima ili mjesecima kako bi proizveli članak, knjigu ili neku drugu publikaciju te ga izložili na nekom skupu ili, ako je sreće, objavili i knjigu, ali knjige radovi i članci ne bi imali smisla bez svoje publike.

Kurelić, koji je jedan od recenzenata zbornika, kaže da su on i drugi nastavnici bili presretni zbog inicijative da se obilježi spomenuta godišnjica, te se nadaju da je to tek početak novog zamaha u pulskoj historiografiji. Kaže kako radovi nisu jednake duljine, ali karakteristično za svih njih je da izbor tema koji je u jednoj mjeri geografski uzak, a ponekad i malo egzotičan, spaja tradicionalno i novo u pristupu proučavanju povijesnih tema.

- Radovi idu od eseja, preko stručnih radova do preglednog rada, što je dobro. Uvijek je pozitivno da stručni i znanstveni radovi sagledavaju temu iz više aspekata, istaknuo je Kurelić.

U zborniku su objavljeni radovi Hrvoja Somogyija "Sulejmanova mladost", Josipa Lučića "Anno Domini MDXXVI. – odlazak kralja Ludovika II.", Josipe Adžić "Nikola Jurišić i Obrana Kisega 1532. godine", Kristijana Žgaljardića "Podijeljena Kraljevina Ugarska", Ivana Brljevića "Osmansko-portugalski sukobi u Indijskom oceanu za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog“ i Silvija Džafića "Opsada Sigeta 1566. – Nikola IV. Zrinski i Sulejman Veličanstveni".

Kurelić je u obradi tema posebno istaknuo nešto što je povjesničarima iznimno važno, a to je dobar presjek literature i vrlo opsežne bilješke jer svaki autor je pokazao da je za izradu rada koristio relevantnu, šaroliku i recentnu literaturu, uz klasične izvore i moderne bibliografske tuzemne i inozemne jedinice. Tu je i propratni materijal – ilustracije, pečati, grbovi, ilsutracije likova o kojima je riječ što dočarava i dopunjava temu te privlači pažnju čitatelja a tu su i geograsfke karte, a Kurelić je pohvalio i korištenje relevantnih web stranica. Mnogi od radova bili su završni ili diplomski radovi ili su bili završni pa su se nastavili u diplomskim radovima, a Kurelić njihovo objavljivanje u ovakvom zborniku vidi kao izvanrednu motivaciju za sve one koji se žele baviti pisanjem stručnih i znanstvenih radova.

- Nadam se da će dobar glas o ovome zborniku biti dobar poticaj i za one koji dolaze iza vas, ističe Kurelić koji je još jednom pohvalio sve autore.

Zbornik sa šest poglavlja

Profesor Jurković opisao je urednika zbornika Kristijana Žgaljardića kao čovjeka stamenog karaktera, zaista upornog koji k tome i kvalitetno radi. S druge strane je vrlo strpljiv, a svaka upornost jest, kaže Jurković, proizašla zahvaljujući strpljivosti. Sve je to rezultiralo i objavljivanjem ovakvog zbornika, a prvotnu inicijativu o održavanju stručnog skupa Jurković je objeručke podržao te je skup održan online, a sada je došla prilika da se nađu i uživo.

Jurković i Kurelić sa zadovoljstvom su recenzirali zbornik, no i kod pisanja recenzije, kao i kod uređivanja zbornika, valja se pridržavati određene procedure jer se recenzija mora pisati prema zakonom ustaljenom sustavu. Jurković je prema tome nabrojao da ovaj zbornik sadrži šest poglavlja, 41 potpoglavlje, 175 kartica teksta koje u tiskanom obliku dolaze na nepunih 150 stranica, uz 457 stručnih bilješki itd.

- To su na prvi pogled suhoparni podaci, ali zapravo na određeni način govore o kvaliteti rada, istaknuo je Jurković, napomenuvši da, za razliku od nekad, danas ozbiljan znanstvenik u svom istraživanju mora u obzir uzimati literaturu na stranim jezicima. -Danas je gotovo nezamislivo da objavite neku znanstvenu knjigu koja se isključivo bazira na domaćim naslovima jer jednostavno neće proći recenziju, objasnio je Jurković, a ovi studenti na pulskom fakultetu jesu prošli edukaciju i upoznati su sa stranom literaturom. Dakako, Jurković nije propustio apostrofirati da je njima, za razliku od njihovih starijih kolega nekad, literatura dostupna online.

- Svi ti autori su pokazali da smo mi na odsjeku za povijest, profesori i asistenti u konačnici ipak odradili dobar posao. Ovim zbornikom pokazuje se da su magistri struke zaista ovladali metodologijom rada, konstatirao je Jurković.

Povezane vijesti

• "Dnevnik Renije Spiegel": ŽELJA ZA ŽIVOTOM U VREMENIMA BEZ IZLAZA
• KNJIŽEVNI NOVITETI: "Olive, iznova", nastavak priče o Olive Kitteridge
• SIMONE MOCENNI "MODRO": Duboko more metafora, aluzija i promišljanja