Tijesna zemlja

Hommage Baloti, ali i Istri: Predstavljena premijera INK-a

| Autor: Vanesa Begić
(Snimio Karlo Čargonja / INK)

(Snimio Karlo Čargonja / INK)


- Tri su razloga zašto sam odlučila glumiti u ovoj predstavi. U Puli je posebna klima, poseban zrak, prepoznajem tu i mirise, bilo mi je nekako prirodno da se odazovem, zatim je jedan od razloga i ovo predivno kazalište te cijeli autorski tim, a kao treći i najemotivniji razlog je to što sam Balotu "upoznala" putem njegovih djela prvi put 1946. godine, kada sam čula kako je Marija Crnobori recitirala Balotu i bila sam pod dojmom prilično dugo, sve do odlaska na Akademiju, kada sam za prijemni ispit pripremila Balotine "Dvi daske". Za "Tijesnu zemlju" nisam znala, nisam je ranije pročitala, no oduševljena sam nakon što sam ga pročitala, donosi nevjerojatan, vrlo važan prikaz, kazala je čuvena glumica Neva Rošić koja glumi u predstavi "Tijesna zemlja", nastaloj prema poznatom Balotinom djelu koja će premijeru imati u srijedu, 29. travnja u 20 sati u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula, a koja je predstavljena na konferenciji za novinare u petak u pulskoj kazališnoj kući.

- To je posljednja premijera ove sezone, sve je to vrlo emotivno, jedno je to od najvećih književnih djela Istre. Kada sam prošle godine natuknula Marinu Blaževiću što bi se od zavičajnih djela moglo prirediti za ovu sezonu, kazao mi je da bi to mogla biti Balotina "Tijesna zemlja". Bila sam po malo skeptična kako će sve to ispasti iz razloga što je to obimna knjiga, uz puno slojeva, no kada sam vidjela kako sjajno rade na tome, bila sam oduševljena. To je nepresušan izvor života, a ovo je Balotino djelo i dio zavičajne nastave Istarske županije. Raduje me i činjenica da su tu sjajni izvođači, a za specifičnost rakljanskoga govora pobrinuo se naš sugrađanin Antun Percan, koji, kako je kazao za sebe, je Rakljan, ne Rakljanac, kazala je aktualna ravnateljica Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula Gordana Jeromela Kaić.

(Snimio Karlo Čargonja / INK)(Snimio Karlo Čargonja / INK)

Marin Blažević, koji potpisuje režiju i dramatizaciju, kao i scenografiju uz Mašu Kolar, nije skrio svoje zadovoljstvo predstavom, ističući da su sada na rasporedu zadnji detalji i dovršavanje uoči premijere.

- Nije bilo jednostavno prenijeti tako opsežno djelo ovoga velikana, djelo je po sebi složeno, roman je važan za zavičajnost, a rad, cijeli proces nastanka ove predstave bio je iznimno zanimljiv, vidjeti kako se živjelo nekada, vidjeti aktualnost, a raditi to u najljepšem kazalištu u Hrvatskoj, dodatni je poticaj. Nakon obnove kazalište je svježe, suvremenije, ponosni smo kao da je novo. U predstavi su osim dramske, zastupljene i plesna komponenta te ona filmska, ravnopravno se odvijaju dramske i plesne scene, a Balota je, ne zaboravimo, osim što je bio pisac, bio i znanstvenik te ekonomist. I plesni momenti, kolikogod se činilo da su samo snažno lirski, jednako su snažno i misaoni. Drugi put surađujem s Mašom Kolar, uvijek vrlo poticajno, naveo je Marin Blažević.

Istaknuo je iznimnu Nevu Rošić te Ivnu Bruck, fenomenalnog Luku Mihovilovića, koji ovdje glumi šest, sedam, osam likova, sjajnu Mariu Matarranz de Ias Heres, kao i Michelea Pastorinija, članove Dramskog i plesnog studija INK-a, a to su Noel Smailbašić/Geo Petrović i Mitja Ozrin Jolić/Luka Pejković, dok u završnoj sceni sudjeluju brojni članovi toga studija.

Ključni dramaturški i izvedbeni izazov redatelj pronalazi, kako je rekao "u sudaru i suigri radnje dramatiziranog romana i glazbe Vivaldijeva slavnog ciklusa "Četiri godišnja doba". U predstavi pored dvoje glumaca (Ivna Bruck i Luka Mihovilović) i dvoje plesača (Maria Matarranz de las Heras i Michele Pastorini) sudjeluje i doajenka hrvatskog glumišta, Nevu Rošić, kao naratorica i utjelovljenje, odnosno personifikacija Istre.

(Snimio Karlo Čargonja / INK)(Snimio Karlo Čargonja / INK)

Maša Kolar istaknula je da je bilo vrlo zanimljivo, ali i zahtjevno koreografirati po Vivaldijevoj glazbi, te da je u svemu tome, a ta se tema provlači i kroz roman, inspirirala i ciklusom prirode. Navela je da je i izazovno raditi s Blaževićem. O svome radu na kostimima ukratko se osvrnula kostimografkinja Sandra Dekanić, navodeći da predstavljaju tkaninu koja živi u tom liminalnom svijetu.

Antun Percan je pak naveo da mu je bilo vrlo lijepo, zanimljivo i poticajno biti dio ove ekipe te da je Marin Blažević "ušao" u ovaj roman kao da je iz Raklja.

Maria Matarranz de las Heras i Michele Pastorini naveli su da je to za njih bilo nešto drukčije iskustvo i da su se od prvoga dana radovali novim izazovima, a Ivna Bruck spomenula je da je bilo divno stvarati ovu priču.

Luka Mihovilović napomenuo je da je upravo s Balotinim djelom upisao Akademiju, te da je ovo djelo i hommage Baloti, Istri, te da mu je drago što je dio tog, kako velikog siromaštva, tako i velikog bogatstva.

(Snimio Karlo Čargonja / INK)(Snimio Karlo Čargonja / INK)

Na kraju je Gordana Jeromela Kaić izrekla riječi zahvale nasljednicima Mije Mirkovića - Mate Balote za autorska prava, a oni su svi redom prezimena Mirković unuci Daniela, Ivan, Maja, Marko, Mijo, Nada, te Vladimira Mirković Blažević. Tu su i praunuci Andrej, Antea, Ivana Mirković, Nika, Nikola, Tibor, Tiziano i Vladimir Mirković, kao i Marul Kuljiš te Mihovila Kuljiš. Riječi zahvale išle su i Općini Marčana na dozvoli za snimanje video- materijala na lokacijama.

Nakon premijera repriza je na rasporedu 30. travnja u 20 sati u INK, kao i 4. i 6. svibnja u 11 sati te 5. svibnja u 20 sati, a potonja će izvedba biti poklon publici za Dan grada Pule

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama