Kao da iza svih nije dvomjesečno paranoidno globalno pandemijsko iskustvo, ili baš zbog toga, u opuštenoj i vedroj atmosferi, uz iznenađujuće dobar odaziv, u nekih prijatelja i kolega želja za zagrljajem i poljupcima nadvladala je sve epidemiološke upute i unutarnje strahove

Nakon što su u petak u labinskoj DKC Lamparna - kao prve "postkorona" izložbe uživo u Istri - otvorene samostalna izložba riječkog umjetnika Mitra Matića "Portreti" te u Klubu mladih grupna izložba "Lica stakla" 13 studenata kolegija "Staklo" riječke Akademije primijenjenih umjetnosti, dan kasnije, sinoć, i nešto jugozapadnije, u vodnjanskom prostoru za suvremenu umjetnost Apoteka, na radost okupljenih ljubitelja suvremene umjetnosti otvorena izložba "Projekcije" etabliranog istarskog umjetnika Silva Šarića.

Revitalizacija važnog "lajv" odnosa umjetnik-publika, nastavlja se sutra u 12 sati, na Međunarodni dan muzeja, u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu promocijom vodiča za djecu "Predi predi hći moja" autorice Mirjane Margetić te sutra navečer u 19 sati u novigradskom muzeju Lapidarium izložbom /audiovizualnom pričom "Dajla… e poi ci sei tu Sonja".

Kao da iza svih nije dvomjesečno paranoidno globalno pandemijsko iskustvo, ili upravo zbog toga, u opuštenoj i vedroj atmosferi ispred Apoteke u Trgovačkoj ulici u središtu Vodnjana, uz iznenađujuće dobar odaziv, u nekih prijatelja i kolega želja za zagrljajem i poljupcima nadvladala je sve epidemiološke upute i unutarnje bojazni, pa i usađene strahove.

Umjesto uobičajenog službenog govora prilikom otvorenja Šarićeve izložbe, a u skladu s preporukama Nacionalnog stožera Civilne zaštite, 40-ak posjetitelja, autor i domaćini Matija Debeljuh i Branka Benčić okupili su se na otvorenom ispred Apoteke u Trgovačkoj ulici, dok se izložba mogla razgledati pojedinačno. Izložba je sve do 15. lipnja otvorena za javnost svaki dan, uz prethodnu najavu.

"Projekcije" Silva Šarića predstavlja kontinuitet umjetnikova interesa za eksperimente sa svjetlom i projekcijama. Silvo istražuje aparat projekcije, usmjerava se na njegove sastavne elemente, uključujući optičke naprave, zraku svjetlosti, leću, sjenu, a nadovezuje se na kontinuirano umjetnikovo istraživanje apstraktnih odrednica prostora, plohe, praznine, svjetlosti.

Izložba u Apoteci postavlja u dijalog dvije svjetlosne instalacije kao prostorne izvedbe projekcija koje se prilagođavaju ambijentu te okuplja nekoliko umjetnikovih radova na papiru, crteža i kolaža koji funkcioniraju kao bilješke, nacrti i skice za vizualna istraživanja, "pripreme" za projekcije.

Projiciranu formu umjetnik tretira kao središnji sadržaj djela preispitujući prostorne odnose, percepciju ili mogućnosti optičko-tehničkih naprava, njihovu ulogu i smisao, stvarajući time ambijente specifičnoga ugođaja.

- U tjednima koji su iza nas suočili smo se s planetarnim prizorima praznih gradova, praznih javnih prostora, trgova, ulica, galerija, kulturnih i umjetničkih institucija. Praznina, dokidanje i usporavanje ljudskih aktivnosti i društvene interakcije stvorili su nove osjećaje i nove forme subjektivnosti, kaže istaknula je Branka Benčić i dodaje: "Geste praznine u Apoteci ne predstavljaju tek formalna preispitivanja i estetska istraživanja, one su podjednako artikulacija praznine kao reakcije na stanje i predosjećaj nove osjećajnosti. Upravo umjetnički senzibilitet prevodi zapažanja o tome koliko se u javne prostore i naše živote upisala praznina i nedostatak ljudske prisutnosti. Carte blanche može biti bijela prazna ploha, zid galerije ili list papira, mjesto slobode i eksperimenta, u svakom slučaju, otvoreno za izazove i istraživanja".

- Kao što nadnaslov izložbe "Carte blanche" govori, dali smo Silvu otvorene ruke. Bilo je zanimljivo staviti u dijalog pojedine njegove starije radove i noviju seriju 'Nestajanja', kazala je Benčić.

Nakon otvorenja Matija Debeljuh kazao nam je da postoji određen oprez, ali i da je taj oprez dosta diktiran izvana.

- Lijep je osjećaj ponovno vidjeti sve ove drage ljude, da su svi opet ovdje, te i da i dalje, bez obzira na sve što se dogodilo, i dalje podržavaju scenu, zaključio je Matija Debeljuh.

Opravdanim se čini završiti s autorom. Prije pet godina za Šarićeve izložbe Crna slika, 2015" u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, kustos Mladen Liučić istaknuo je daje osnovna misao ovog autora - umjetnost.

- Jer umjetnost nije samo ono što vidimo, samo ono što je po zidovima, ono što izlažemo, nego je umjetnost ono što živimo, a to je bitak, kazao je Lučić, citiravši potom utjecajnog umjetnika suprematizma Kazimira Maljeviča, koji je prije skoro sto godina govoreći o bespredmetnosti umjetnosti rekao da kada je nešto bespredmetno, onda je krajnje čisto - i to je onda ona funkcija i onaj cilj kojima sam umjetnik teži, a to je jasno i u Šarićevim radovima.