Stoljeće i pol na tračnicama
"Gremo na makinu" otkriva kako je željeznica promijenila Istru
(Snimio Mladen Radić)
Izložba "Gremo na makinu - 150 godina istarskih željeznica" otvorena je u četvrtak navečer u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre.
Veliki jubilej
Izložba je rezultat suradnje HŽ Infrastrukture – Hrvatskog željezničkog muzeja i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Izložba donosi povijesni pregled plana, izgradnje i razvoja željeznice u Istri te njezina utjecaja na društvo, gospodarstvo i prostor. Uz prikaz najznačajnijih značajki sadašnjih, ali i bivših pruga, na izložbi se mogu vidjeti brojni izvorni predmeti sa istarskih željeznica. Od tehničke dokumentacije, nacrta i planova, voznih redova, lokomotivskih knjiga, dopisnica, razglednica i fotografija do različitih uporabnih predmeta sa željeznice, kao na primjer signalnih uređaja, telekomunikacijskih uređaja, vozila i maketa vozila koja su karakteristična za istarske željeznice kroz povijest, pa sve do željezničkih odora i druge opreme. Izložba je popraćena s multimedijalnim sadržajima, brojnim fotografijama i geografskim kartama te prikazuje povijest postojeće željezničke mreže koju čine pruga Divača – Pula i Lupoglav – Raša koju očekuje obnova, ali i pruge koje više ne postoje, ali su značajno utjecale na razvoj i prometno povezivanje Istre, kao na primjer pruga od Kanfanara do Rovinja te uskotračna pruga Parenzana od Trsta do Poreča. Uz njih, prvi su put prikazani podaci o planiranim pravcima pruga kroz Učku. Izložba na kraju, uz zaključni dio, ukazuje na objekte i predmete (ne)pokretne baštine istarskih željeznica. Izložba je na tri jezika, hrvatskom, talijanskom i engleskom te popraćena katalogom, također na tri jezika.
Izložbu su otvorili autori dr. sc. Josip Kajinić i mag. Hana Žerić Šaponja, uz ravnatelja PPMI-ja Gracijana Kešca, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, gospodin Damira Lončarića i zamjenicu pročelnice Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Grada Pule Eminu Popović Sterpin dok je izložbu proglasila otvorenom zamjenica istarskog župana Gordana Antić. Glazbeni uvod dao je Duo Rapsodija – Samanta Stell (flauta) i Ana Marija Lovrečić (harmonika), otvorenje je uveličao i HKUD Željezničar iz Zagreba s plesovima i svirkom. Pod vodstvom Ivne Bevande Strah, tim storytellinga "Mladić koji je želio plesati valcer" obogatio je cijelu ceremoniju obilježavanja 150. obljetnice istarskih željeznica, na putu od Buzeta do Pule, te u Puli na izložbi u PPMI-ju. Kroz program otvranja izložbe je vodila Kristina Pavlović.
Kešac je doželio dobrodošlicu brojnim posjetiteljima koje je polijevala kiša dok je trajalo otvorenje, izrazivši zadovoljstvo što ovaj se veliki jubilej obilježava baš u PPMI-ju.
Ljudi, roba, pisma i novine
- Željeznica je jednostavno značila odlazak i izlazak prema svijetu, otvaranje prema svijetu i svekoliki razvoj u tom vremenu. Posebno to možemo reći za Pulu, jer je željeznica uz luku, uz Arsenal značila tada veliki razvoj za Pulu, istaknuo je Kešac.
On se zahvalio HŽ-u, autorima, Istarskoj županiji i Gradu Puli na podršci kao i vanjskim suradnicima, prije svega kolekcionarima koji su bili spremni na suradnju.
Damir Lončarić rekao je da možemo govoriti o kilometrima pruge, godinama gradnje, kolodvorima, mostovima, vlakovima i broju putnika, a ova izložba podsjeća nas da povijest željeznice zapravo nije samo povijest infrastrukture.
- To je prije svega povijest ljudi, istaknuo je Lončarić kazavši da su odjednom Trst, Beč i druga središta monarhije postala bliža. Roba je putovala brže, ljudi su lakše odlazili na posao i školovali, a Istra je postojala povezanija nego ikad prije. "No ono najzanimljivije dogodilo se poslije. Željeznica je postupno postala toliko prisutna u svakodnevnom životu da je prestala biti samo veliki infrastrukturni projekt i postala dio svakodnevice. Kolodvori su postali mjesto susreta i rastanaka. Vlakom se išlo u školu, na posao u vojsku, lječniku ili obiteljniku. S njime su dolazili ljudi, roba, pisma i novine. Na peronima su se čekali oni koji se vraćaju i ispraćali oni koji odlaze. Upravo zato izložba po putove ima posebno značenje. Predmeti, dokumenti i fotografije koje danas gledamo čuvaju 150 godina kolektivnog pamćenja Istra. A to je možda i najveća vrijednost željeznice. Osim destinacija, povezuje prostor i vrijeme. Povezuje ljude koji su prije stoljeća i pol ovu prugu gradili s generacijama koje su njome putovali i s njama koji danas odlučujemo što će s njom biti sutra", rekao je navevši da se obnavlja 50 kilometara pruge od državne granice preko Buzeta do Svetog Petra u šumi.
Autori su se zahvalili svima koji su pomogli u realizaciji ove izložbe, kao i suradnicima iz HŽ infrastrukture, ostalih željezničkih tvrtki, sadašnjim i bivšim željezničarima te domaćinima izložbe u PPMI-ju, posebno se zahvalivši na njihovom velikom angažmanu kod tehničkog postava, jer su napravili zaista velik posao.
- Izložbu smo nastojali koncipirati da ide kronološki, ali da opet ispriča priču jedinstvene željeznice u Istri, a ona je posebna zbog toga zato što je željeznica u Istri možda jedna od najautentičnijih u Hrvatskoj s obzirom na količinu i broj objekata koji su sačuvani od samog početka do danas. Osim nepokretnih objekata, tu su i rani primjeri pokretne baštine, samo jedan manji dio smo uspjeli izložiti jer je doista nemoguće izložiti sve i to je bilo doista vrlo nezahvalno, znači izabrati što staviti što ne, morali smo i kolege iz PPMI-ja i zapravo se odlučiti za neke, tako da nismo mogli uvrstiti sve.
Osim baštinske vrijednosti, istarska željeznica je specifična po tome zato što sve su željezničke pruge u davnoj prošlosti građene u određenim društveno-političkim okolnostima. To su bile okolnosti uprave u Beču, koja je tu prugu, iako ju je lokalno stanovništvo htjelo puno ranije, izgradila tek kada je imala za to potrebu, znači kada je Pula postala carska ratna luka i važno brodogradilište, rekao je Kajinić, objasnivši da se pruga izgradila kroz unutrašnjost Istre, jer se nastojalo izbjeći opasnost s mora.
- Danas kada je Hrvatska slobodna i samostalna, može odlučivati po svojim pravcima, novim pravcima, kao u cestovnom tako i željezničkom prometu, znači postoje velike mogućnosti i za potpuno nove pruge, koje bi povezale morsku obalu. Odabrali smo iz svakog segmenta najzanimljivije predmete, bilo vozne redove, oznake s pruga, autentične nacrte. Ovdje nalazi više od stotinu predmeta, od kojih je nemali broj po prvi put iznesen u javnosti, tako da se nadam da će svi imati priliku vidjeti nešto zanimljivo, poručio je Kajinić.
Trasa kroz Ćićariju
Hana Žerić Šaponja se zahvalila svima koji su im otvorili vrata zbirki i dopustili da njihove osobne priče budu i dio ove izložbe, posebno se zahvalivši Edi Krulčić iz Roča koja brižno čuva zbirku svojeg pokojnog supruga Pina, željezničara.
"Posebnu zahvalnost također dugujemo i gospodinu Jovici Aćimoviću iz Pazina koji nam je također ustupio dio svoje zbirke, Zatim gospodinu Stančiću, čije su makete lokomotiva uveličele ovu izložbu. Posebno se zahvaljujem Sanji Pecirep i Dejanu Matoševiću iz PPMi-ja koji su ovu izložbu digli na noge. Koristim priliku da se zahvalim i Luciji Peršić i Arminu Kadriću na fotografijama predmeta za kataloge. Hvala Arheološkom muzeju Istre, hvala Odjelu Pula Hrvatskih željeznica koji su također uskočili, turističkoj zajednici grada Rovinja i Upravnom odjelu za turizam Istarske županje koji su nam ustupili snimke koje se mogu vidjeti na ovoj izložbi", poručila je.
Emina Popović Sterpin poželjela je da se opet što češće u ovoj našoj regiji čujemo kako ljudi govore "Gremo na makinu", a čast da otvori izložbu pripala je zamjenici župana.
- Mi svi koji smo bili u vlaku danas popodne uronili smo u vremeplov, uronili smo u 19. stoljeće gdje je zaista bilo fascinantno doživjeti kako je to nekad bilo.
Drago nam je da nakon puno priča o Istarskoj željeznici ide se u realizaciju da će od Buzeta do Svetog Petra u šumi uskoro biti kvalitetnija pruga gdje će vlak voziti brže i da se priprema i trasa kroz Čićariju kako bi se Istra spojila i željezničkim putem prema ostatku Hrvatske, rekla je Antić otvorivši izložbu.
