HEAVY METALAC OSAMDESETIH

POSVETA ZLATNOM DOBU GLAZBENE ŽESTICE: Izložba autora Aljoše Vujata otvorena u Memo muzeju

Aljoša Vujat za sebe kaže da je kolekcionar muzike, uglavnom heavy metalac koji od 2004. skuplja ploče, a prve vinilke kupovao je u galeriji kod pokojnog Borisa Nemeša, tako da je ovdje tek mali dio njegove kolekcije. Vujat se bavi temom heavy metala 1980-ih iako je rođen tek krajem spomenutog desetljeća

| Autor: Mladen RADIĆ


U pulskom Memo muzeju u Scalierovoj 4 otvorena je izložba "Heavy metalac 80-ih" autora Aljoše Vujata koja se bavi ovim žestokim glazbenim pravcem koji je upravo osamdesetih proživio nešto što bi mogli nazvati svojim zlatnim dobom, a osim po zvuku postao je i ostao prepoznatljiv po ikonografiji te modnom stilu.

Ploče vraćaju uspomene

Aljoša Vujat za sebe kaže da je kolekcionar muzike, uglavnom heavy metalac koji od 2004. skuplja ploče, a prve vinilke kupovao je u galeriji kod pokojnog Borisa Nemeša, tako da je ovdje tek mali dio njegove kolekcije. Vujat se bavi temom heavy metala 1980-ih iako je rođen tek krajem spomenutog desetljeća.

- U sedmom razredu osnovne škole počele su me fascinirati osamdesete i onda sam počeo skupljati ploče. Naslijedio sam i neke ploče od mame i to su sve bile ploče iz osamdesetih, kaže Vujat.

Izložba je to koja će nekima sigurno vratiti uspomene, a Vujat je eksponate predstavio kroz dvije vitrine, stavivši se u poziciju nekog mladog heavy metalca osamdesetih koji je imao svoju glazbenu kolekciju muzike.

(Snimio Danilo Memedović)

Počeo je zato od jugoslavenskih bendova kao što su Gordi iz Beograda i Pomaranča iz Ljubljane koji su ranih osamdesetih snimili prve prave heavy metal albume u tadašnjoj državi za neku diskografsku kuću. Zanimljiv je i album britanske grupe Nightwing koja je prvi koncertni album snimila i na koncertima u Beogradu, Sarajevu i Nišu ljeta 1984. I Pula je imala svoje adute kada se radilo o žešćem rocku a to je Atomsko sklonište. Na izložbi se može vidjeti njihov album "This Spaceship" kojeg su pod imenom Atomic Shelter snimili na Floridi s pjevačem Wesom Taltonom.

Sjećanje na koncerte

Posebno mjesto zauzima i podsjećanje na koncerte stranih grupa poput Iron Maidena koji su svoju svjetsku turneju 1986./'87. počeli s tri koncerta u Jugoslaviji 1986. godine, a o njihovom prvom koncertu u beogradskoj hali Pionir je pisao časopis Rock i taj se članak može pročitati i ovdje.

Tu su i ulaznice s dvodnevnog heavy metal festivala u Zagrebu 1982. na kojem su nastupila velika imena kao što su Motorhead, Uriah Heep, Ian Gillan iz Deep Purplea. Izloženi su i glazbeni časopisi koji su pratili scenu tih godina poput Džuboksa ili Pop Rocka te Poleta. Zanimljiva je naslovnica Pop Rocka s Alice Cooperom koji je tada u sklopu turneje na kojoj je promovirao uspješni album "Trash" posjetio bivšu državu.

(Snimio Danilo Memedović)

Metalci su se prepoznavali i po izgledu, odnosno onome što su nosili, pa se u Memo muzeju može vidjeti i jeans jakna sa zakrpama.

U drugoj prostoriji malo više u unutrašnjosti muzeja nalazi se drugi izlog, više posvećen 1970-ima, u kojem se između ostalog može vidjeti album grupe Ten Years After "Watt" koji je samo u bivšoj državi licencirano objavljen s ovakvim omotom koji po bojama i načinu na koji ilustriran podsjeća na pakiranje deterdženta. Tu je i poster iz Džuboksa na kojem se može vidjeti fotografije s nastupa grupe Jethro Tull u Beogradu 1975. Ima u ovom dijelu i nekih singlica objavljenih od 1968. do 1973. grupa Crazy World Of Arthur Brown, Steppenwolf, Deep Purple i Status Quo, a neki od tih omota s takvim dizajnom također su tiskani samo u bivšoj državi. Tu je i album "Kiselina" grupe Pop Mašina koja je svirala neku vrstu ranog heavy metala sedamdesetih.

Subkulturni fenomen

Sve to su neki od izložaka koji će sigurno zaintrigirati pulske rockere, odnosno metalce, a poznato je da je i u Puli bilo, a još uvijek ima onih pravovjernih obožavatelja heavy metala.

(Snimio Danilo Memedović)

- Ovu smo izložbu odlučili staviti u muzej jer je ovo muzej svakodnevnog života između 1950-ih i kraja osamdesetih. Bilo koje proučavanje svakodnevnog života iz tog razdoblja ne bi trebalo izostaviti subkulture jer one su fenomen koji tada nastaje, koji se tada pojavljuje u društvu, objašnjava David Orlović, predsjednik Instituta Mediteran koji vodi Memo muzej.

Izložba se može razgledati do 30. rujna.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter