LABIN

Završna konferencija EU projekta FOKUS NA TERMALNOJ I ENERGIJI MORSKIH VALOVA

| Autor: Branko Biočić
COASTENERGY - Pretvarač energije valova u el.energiju (2).png

COASTENERGY - Pretvarač energije valova u el.energiju (2).png


IRENA - Istarska Regionalna Energetska Agencija održala je u nedavno Labinu završnu lokalnu konferenciju EU projekata COASTENERGY i HAPPEN čije su aktivnosti završile krajem 2021. godine. Nakon tri godine provođenja oba projekta, završna konferencija održana je kako bi se uključeni dionici ponovo povezali i predstavili rezultate.

Projekt COASTENERGY, koji se provodio preko programa INTERREG Italija-Hrvatska, IRENA je vodila kao glavni partner. Projekt je bio usmjeren na analizu, procjenu i promociju energetskog potencijala i infrastrukture u lukama i obalnim urbanim područjima na Mediteranu uz fokus na termalnu energiju i energiju morskih valova. Kroz projekt nastojalo se omogućiti sigurniji održiv razvoj i očuvanje morskog i kopnenog ekosistema i uskladiti ga s ostalim aktivnostima u priobalnom području Mediterana kao što su ribarenje, turizam i pomorska industrija. Partneri će, po provedenoj analizi potencijala plave energije, koristiti termalnu energiju mora.

Za projekt HAPPEN, koji se provodi u sklopu programa Obzor 2020., predstavljeni su piloti na području Buzeta i Općine Raša na kojima se radio proces energetske obnove i rezultati samog projekta. Dalibor Jovanović i Antonio Franković iz IRENA-e predstavili su proces i rezultate energetske obnove na zgradi Dječjeg vrtića "Grdelin" u Buzetu i na tri stambene zgrade na području Općine Raša, nakon čega je Lorella Limoncin Toth iz Konzervatorskog odjela za područje Istarske županije u Puli predstavila novi program energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine.

Dražen Boić iz Arhinature d.o.o. zatim je prezentirao par primjera iz prakse energetske obnove zgrada klasificiranih kao kulturno dobro i predstavio najčešće probleme koji se susreću tijekom procesa energetske obnove. Kroz energetsku obnovu pilota u projektu nastojalo se postići minimalno 60 posto uštede primarne energije u odnosu na zatečeno stanje prije obnove, što je na većini pilota projekta i ostvareno.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter