Hrvatski sabor raspravljat će danas o novom Zakonu o gospodarenju otpadom kojim se do 2035. određuju novi, povećani ciljevi odvajanja i recikliranja otpada. Predviđa se recikliranje 65 posto umjesto 50 posto otpada dok se za odlaganje otpada predlaže granica od deset posto. Novim zakonom zabranjuje se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda poput slamki, pribora za jelo i štapića za uši). Od 1. siječnja iduće godine zabranjuje se prodaja laganih plastičnih vrećica za nošenje.

Kako je u raspravi prigodom prvog čitanja zakona u lipnju objasnio nadležni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, odobrit će se samo upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao ambalaža za rasutu hranu. Novi zakon – na kojeg su već reagirale brojne udruge građana i oporbene političke stranke – nalazio se u javnom e-savjetovanju u prosincu 2020. Nakon toga, dorađen je i izglasan na Vladi, pa bi ga Hrvatski sabor, nakon rasprave o konačnom zakonskom tekstu, trebao izglasati do ljetne stanke koja započinje u četvrtak.

Veće naknade

Osim ograničavanja upotrebe plastike, novi zakon mogao bi, ne promijeni li se u konačnom čitanju, napraviti štete malim privatnim iznajmljivačima koje u praksi izjednačava s kampovima, hotelima i hotelskim tvrtkama u prikupljanju selektiranog otpada za koji će morati sklapati ugovore za odvoz papira, stakla, plastike i metala s odgovarajućim tvrtkama i dodatno ga plaćati bez obzira iznajmljuju li jednu sobu u stanu, vilu s bazenom ili mali hotel. Uz iznajmljivače, loše će proći i mali poduzetnici i obrtnici.

Te su točke zakona osporile Hrvatska udruga gradova i Hrvatski savez udruga obiteljskog smještaja. Na neopravdane troškove za građane reagirao je i IDS-ov saborski zastupnik Marin Lerotić koji je objasnio da diskriminirajućom smatra odredbu po kojoj se korisnik može razvrstati i u kategoriju "kućanstvo" i u kategoriju po kojoj "nije kućanstvo", ali kada se korisnik svrstava u kategoriju po kojoj "nije kućanstvo" plaća veću naknadu. "Riječ je o ljudima koji istu kuću ili prostor koriste i za, primjerice, obrt ili neku uslužnu djelatnost i za stanovanje. Može se raditi i o različitim odnosima - kad vlasnik iznajmi prostor u svom kućanstvu nekome za obrt, a on stanuje na istoj adresi."

Na prijedlog zakona opširno je u ponedjeljak reagirala i udruga Zero waste Croatia koja okuplja Zelenu akciju i još nekoliko lokalnih i regionalnih zelenih udruga. U svom priopćenju ističu da novi zakon o otpadu održava na životu regionalne centre za smeće koji su se pokazali kao skupi i štetni promašaji te zanemaruje prioritetno smanjenje i ponovnu uporabu otpada.

- Ako se zakon usvoji u predloženom obliku, slijedi novo desetljeće zagađenja okoliša, povećanja računa i šteta za zdravlje građana i građanki Republike Hrvatske. Zakon se najviše mijenja u svrhu olakšavanja izgradnje regionalnih centara za smeće iako se na primjeru Marišćine i Kaštijuna pokazalo da su oni društveno, ekološki i ekonomski neprihvatljivi. Gradovima i općinama nameće se obaveza da miješani otpad predaju u regionalne centre. Time im se onemogućava lokalna obrada u ekološki prihvatljivim postrojenjima i dobivanje novih sirovina naspram štetnog spaljivanja i odlaganja na koje se oslanjaju regionalni centri. Osim toga, nadležnost za donošenje planova gospodarenja otpadom prenosi se s jedinica lokalne samouprave na županijsku razinu, što dodatno pogoduje radu regionalnih centara umjesto potrebne decentralizacije sustava, poručuju zeleni.

Neustavna Uredba

Aktivisti poručuju i da je novi zakon posve neambiciozan te pozivaju zastupnike da ga promijene.

- Nedostatak ambicije ogleda se i na primjeru jednokratne plastike koja se samo minimalno zabranjuje sukladno EU direktivi, ali izostaje propisivanje niza ciljeva smanjenja potrošnje, kao i zabrana najtanjih jednokratnih plastičnih vrećica koje su jedan od najvećih zagađivača. Nije dovoljno regulirana odgovornost proizvođača, kao i okvir za razvoj sustava za višekratnu uporabu koji imaju veliki potencijal za otvaranje brojnih zelenih radnih mjesta, kažu u mreži Zero Waste Hrvatska.

Tvrde i da se građani neće nagrađivati za pravilno postupanje s otpadom te da se „zakonom pokušavaju progurati sporne odredbe o formiranju cijene javne usluge iz Uredbe o otpadu koje je nedavno osporio Ustavni sud RH.“

- Unatoč tome, Ministarstvo ih je besramno ugradilo u zakon, tvrde eko-aktivisti i poručuju da su udruge i inicijative podnijele prijave protiv regionalnih centara za smeće i drugih spornih dijelova zakonodavstva pred hrvatskim i europskim pravosudnim tijelima.

Povezane vijesti

• KOME SMETA OSNIVANJE CIVILNOG NADZORA NAD KAŠTIJUNOM? Građani odlučili preuzeti stvar u svoje ruke
• Ponovno se lome koplja oko županijskog centra za gospodarenje otpadom: CILJ JE ZATVORITI KAŠTIJUN DOK SE NE OTKLONE NEPRAVILNOSTI U RADU
• U KAŠTJUN SE DOVOZE SVE VEĆE KOLIČINE OTPADA: Župan Boris Miletić održao koordinaciju, istaknuta važnost selektiranja otpada