U Vukovaru je na današnji dan prije točno sto godina, 21. lipnja 1920., počeo Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, na kojem je dotadašnji naziv SRPJ promijenjen u Komunističku partiju Jugoslavije. KPJ je tada imala 60.000 članova, a oslanjala se na revolucionarne klasne sindikate koji su imali oko 600 tisuća članova
Ljeto je kalendarski počelo sinoć u 21.43 sati, dok su prije 44 godine, u ljeto 1976. godine neki zakoračili sa "Startasicama", platnenim niskim tenisicama s gumenim potplatima izrađene od prirodnih materijala, koje je Borovo tada prvi put isporučio na tržište. Masovnu popularnost koje su ubrzo stekle zasjenit će i to da su izvorno bile dizajnirane za igranje stolnog tenisa.
Nemojte očekivati da će iduće retke ispisati danas ijedan hrvatski medij, postrojen prema neumoljivom diktatu nove političke korektnosti, a nasuprot povijesti kao neutralne znanosti. Na današnji dan prije točno sto godina, 21. lipnja 1920. godine u Vukovaru je počeo Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (SRPJ), na kojem je dotadašnji naziv SRPJ promijenjen u Komunističku partiju Jugoslavije. KPJ je tada imala 60.000 članova, a oslanjala se na revolucionarne klasne sindikate koji su imali oko 600 tisuća članova. Dva desetljeća kasnije ta će partija jedina povesti narod u oružani ustanak protiv nacizma i fašizma, osiguravši svima - tako i budućim tj. današnjim novonastalim državama na području Jugoslavije - da iz Drugog svjetskog rata izađu kao pobjednici i s očuvanim teritorijima.
Na najvećem dijelu europskog teritorija Sovjetskog saveza, u čitavom sjevernom i srednjem pojasu od Baltika do Urala kiša je tog proljeća padala iz dana u dan, čitava dva i pol mjeseca sve do službenog početka ljeta (kada je o tome detaljnije pisao i naš list), ugrozivši poljoprivredne kulture i sovjetsku žetvu te 1976. Sunce im je postalo najdraži, ali najrjeđi gost.
Stručnjaci Hidrometeorološkog centra SSSR-a vremenske su neprilike pojasnili ovako: "Riječ je o jednoj od prirodnih anomalija. Dok u Zapadnoj Europi pod utjecajem anticiklone hara suša, dotle je europski teritorij Sovjetskog saveza bukvalno izložen neprekidnom bombardiranju ciklone i niskog tlaka, što nas tako obilno zalijevaju potocima kiše". Tada su se javili i glasovi onih koji su odbacivali tezu o prirodnim anomalijama, tvrdeći da je poremećena prirodna ravnoteža.
U zlatnom razdoblju rasta turističke ponude u Istri, vijest da su u samo jednom danu, a bilo je to prije točno 44 godine, otvoreni novi objekt u rovinjskom turističkom naselju "Villa Rubin" sa 700 novih kreveta i dodatnim sportskim terenima, zatim novo apartmansko naselje i suvremeni riblji restoran u nudističkom kampu Koversada u Vrsaru te reprezentativan riblji restoran s 500 mjesta u Limskom kanalu, s pravom se našla na naslovnici Glasa Istre od 21. lipnja 1976. godine.
Investiciju u 'Villi Rubin' realizirao je rovinjski "Jadran", u Koversadi hotelsko-turističko poduzeće "Anita", a prvi restoran u Limskom kanalu porečko poduzeće "Rivijera". Potonji, pod nazivom Fjord", bio je prvi društveni objekt te vrste u Limskom kanalu. Sve dotad, kako je pisao Glas Istre, "ovaj biser istarske obale bio je rezervat za privatne ugostitelje koji su ga eksploatirali a da u nj nisu ništa ulagali". Projekt 'Fjord' projektirao je arhitekt Julije de Luca, a izgradilo zagrebačko poduzeće Tehnogradnja-Invest sa svojim kooperantima.
Dok je koronavirus sada osim Europskog nogometnog prvenstva upio na godinu dana odgoditi i Olimpijske igre u Japanu, te 1976. svi su se spremali za Olimpijske igre u Montrealu od 17. srpnja do 1. kolovoza. Jugoslavenska reprezentacija nastupila je sa 78 sportaša koji su se natjecali u 14 sportova i osvojili osam medalja - dvije zlatne, tri srebrne i tri brončane.
Prvi osvajač olimpijske medalje za kajakaški sport na olimpijskim igrama bio je Hrvat Matija Ljubek (Belišće, 1953. - Valpovo, 2000.). U Montrealu je osvojio zlatnu medalju u kanuu jednokleku (C1) na 10.000 m, dok je u sprinterskoj disciplini C1 na 500 m osvojio brončanu medalju. Nastupio je na četiri olimpijske igre - Montrealu (1976.), Moskvi (1980.), Los Angelesu (1984.) i Seoulu (1988.).
Srebrnu medalju na košarkaškom turniru osvojili su odabranici izbornika Mirka Novosela. Poklekli su tek u finalu izgubivši od tada još uvijek nepobjedivih Amerikanaca. U sjajnoj ekipi košarkaša srebrno odličje osvojili su Hrvati Krešimir Ćosić, Vinko Jelovac, Željko Jerkov, Andro Knego i Damir Šolman, a u postavi su bili i Blagoje Georgijevski, Dragan Kićanović, Rajko Žižić, Žarko Varajić, Zoran Slavnić, Dražen Dalipagić i Mirza Delibašić.
S Igrama u Montrealu počeli su bojkoti, koji su nastavljeni na sljedećim dvjema igrama - u Moskvi i Los Angelesu. Montrealsku olimpijadu bojkotirale su 22 afričke zemlje. One su tražile da se iz Igara isključi Novi Zeland jer je njegova ragbijaška momčad gostovala u Južnoafričkoj Republici, gdje je vladao aparthejd.
Sportskim uspjesima ove su Olimpijske igre obilježile dvije tinejdžerice, 15-godišnja rumunjska gimanastičarka Nadia Comaneci te 18-godišnja istočnonjemačka plivačica Kornelia Ender. Mlada Rumunjka prva je gimnastičarka koja je za svoju vježbu dobila čistu desetku. No, nije dobila samo jednu, nego čak šest desetki. Osvojila je zlato u višeboju, na gredi i dvovisinskim ručama, broncu za vježbi na tlu i ekipno srebro. Kornelia Ender zamalo je izjednačila Spitzov rekord. Odlična Njemica osvojila je pet zlatnih medalja - na 100 i 200 m slobodno, 100 m leptir, te u štafetama 4x100 m slobodno i 4x100 m mješovito.
Nobelovu nagradu za književnost 1976. godine dobio je Saul Bellow, a za ekonomiju Milton Friedman.