Uz kazališnu predstavu slavi 1.364 radnica Uljanika, zatim Arena trikotaža i poduzeće Festival jugoslavenskog igranog filma, čija sindikalistica Jelena Lužina Sladonja kaže: "Smatramo da su sve ove terevenke koje se organiziraju povodom 8. marta uvredljive za ženu. Ona je vrlo krvavo i revolucionarno izborila pravo na svoj praznik"
Naslovnica Glasa Istre iz 1987. godine
"Žena nije prigoda", kaže naslov teksta koji uoči Međunarodnog dana žena 1987. godine zajedno potpisuju tri novinarke Glasa Istre, Vesna Čamdžić, Gordana Jezdić i Denis Balde, najavljujući razne proslave po Puli. Centralna proslava na 1.364 radnice Uljanika održat će se u Domu JNA, gdje će dramski kolaž izvesti beogradska glumica Ružica Sokić. Radnicama slijedi i poklon-suvenir - tanjur, te zabava uz ples.
Također uz kazališnu predstavu - ovog puta "Ručni rad" zagrebačkog ITD-a - slavi se i u poduzeću Festival jugoslavenskog igranog filma, čija sindikalistica Jelena Lužina Sladonja "kategorički objašnjava da ni njihove radnice neće kafanski proslavljati Dan žena". "Smatramo da su sve ove terevenke koje se organiziraju povodom 8. marta uvredljive za ženu. Ona je vrlo krvavo i revolucionarno izborila pravo na svoj praznik", kaže Lužina.
Istu predstavu Teatra ITD pogledat će i radnice Arena trikotaže, koja na Dan žena slavi i svoj dan, pa će tu biti i skromne svečanosti uz podjelu jubilarnih nagrada i malo bolju marendu. Sve se svodi, zaključuju novinarke, "na čestitarsko raspoloženje, fešte i neke simbole - cvijet, pokloni, izložba, predstava", čime se "devalvira i zanemaruje klasno značenje ovog povijesnog datuma", kao i pravi problemi koji muče žene u našem društvu. I danas, dodajemo.
Na Pulskoj kronici, koju uređuje Vlado Mandić, čitamo i da "Pula nije zadovoljna (ne)čistoćom, ali to nije ni OOUR Komunalne djelatnosti". "Od njih se traži da grad bude čišći, da se smeće redovito odvozi, da parkovi budu uredniji, ali svi ti opravdani zahtjevi nisu praćeni i novčanim pokrićem", piše novinar Ratko Radošević. Komunalci se žale na najmanje plaće u Radnoj organizaciji Put, u kojoj su još Niskogradnja i Kanalizacija, pa prizivaju osamostaljenje. Samo se boje da ne ostanu bez mehaničarske radionice, kao i Pulapromet koji se još prije četiri godine odvojio od Briona.
Istarska kronika, pod palicom urednika Dragana Jankovića, javlja da rovinjski Jadranturist u suradnji s Brodokomercom otvara šest slobodnih carinskih prodavaonica u svojim turističkim zonama, dok Poreštinu muče "sve češće pojave nezakonite trgovine voćem i povrćem, organiziranja izleta privatnim plovilima te uopće nepoštivanja zakona i općinskih odluka, posebno u privatnom sektoru." "Nezakonite rabote", citirajmo naslov ove vijesti, najčešće su u ugostiteljstvu i turizmu. Mala privreda sporo se razvija, a teškoće u poslovanju pritišću i velike, RO Školjku i Autotrans.
Orkanska bura poharala je Čepićko polje. Labinjani, od školaraca do poduzeća, za nastradale od potresa u Kninu prikupljaju pomoć - novac, ali i cement i vapno koje prevoze kamioni Istratransa. Istarski SIZ za zapošljavanje kninskoj podružnici šalje 300 tisuća dinara, iako su nezaposlenima u Bujama i Puli ostali dužni naknadu za veljaču. Blagajna SIZ-a za zapošljavanje, prenosi novinar, ovisna je o turističkim tvrtkama kojima veći priliv novca stiže tek u drugoj polovici godine.
Inflaciju i stalna poskupljenja, po kojima pamtimo i 80-e, zorno dočarava crtica o pulskom vozaču koji po trgovinama traži auspuh za svog starog fiću. Napokon ga je pronašao u Istrinom salonu automobila, ali su mu rekli da još nisu izračunali najnoviju cijenu. "Prije dva tjedna koštao je oko 7.500 dinara, zadnja aktualna cijena mu je bila 10.400, a kolika će biti sutra?", pita se novinarka Radojka Dodić. Poskupljuje i struja, do kraja iduće godine, dakle 1988., trebala je dostići svjetske cijene, a hoće li onda dostići i svjetske tehničke standarde ili će i dalje Puljani svako toliko ostajati u mraku, pita se pisac osvrta pod naslovom "Začarani strujni krug".
Pulsko Istrakino proslavilo je 40. obljetnicu rada, što se poklapa s 40. godišnjicom oslobođenja grada od angloameričke vojne uprave. Prema riječima direktorice pulskih kina Sonje Deković-Kramar, prva filmska projekcija u Puli izvedena je 1896. u zgradi INK-a koja se upravo obnavlja. Beograd, Zagreb, Partizan i Istra u svojim "malim kinosalama iz našeg djetinjstva" na ukupno 2.244 sjedala godišnje u prosjeku ugoste oko 700.000 gledatelja, a kino Beograd je među 10 najopremljenijih u tadašnjoj državi s dolby-stereo tehnikom i više od 30 godina ugošćava dio programa pulskog filmskog festivala. Na jubilarnoj proslavi, upravo u kinu Beograd, Đani Pincan predao je radnicima Istrakina - 28 ih je zaposlenih - priznanje Općine Pula te je prikazan 15-minutni dokumentarac "Pulske usporedbe" koji je prema scenariju Zvane Črnje snimio Nikola Tanhofer. Prikazuje odlazak Angloamerikanaca iz razrušene Pule i izlazak Puljana na ulice s transparentima "Hoćemo Titovu Jugoslaviju", stoji u izvještaju Mate Ćurića.
Istrakino s "pokretnim projekcijama" gostuje i po selima pulske općine, a istarska sela, upravo Filipanu, obilazi i kulturna manifestacija "Večeri uz istarska ognjišta" u organizaciji pulske Katedre Čakavskog sabora. Krešimir Zimonić i Darko Pavić otvorit će izložbu originalnih folija iz Zagrebačke škole crtanog filma u pulskom kafe baru Arena film, gdje će se nekoliko dana popodne vrtjeti popularni crtići "Baltazar", "Čarobna šuma", "Album" i "Tri lutalice". Projekcije se s večeri sele u disko Piramidu. Na Labinštini Društvo "Naša djeca" djeluje "samo" u Labinu, Rapcu i Potpićnu, u Raši za to nema interesa. U Labinu imaju i lutkarsku družinu, a malo kino, pored Labina, i u Nedešćini.
"Zdravko Čolić optužen za šverc devizama, za nedopuštenu trgovinu valutom odgovarat će još sedam osoba", naslov je vijesti iz Ohrida. "Popularnom estradnom umjetniku" tada je 36 godina, a policija ga je presrela na ohridskom aerodromu jer je "na nedozvoljen način kupovao devize".
"Prema podnijetoj optužnici, ukupni iznos te 'trgovine' bio je 27.400 švicarskih franaka, 9.070 zapadnonjemačkih maraka, 5.900 američkih dolara, 650 australijskih dolara i 100 nizozemskih guldena. Zahvaljujući budnosti organa unutrašnjih poslova, spriječena je ta švercerska devizna transakcija, a inozemni novac oduzet", javlja agencija Tanjug. Optuženi prodavači deviza na crno sve su redom građani Ohrida i Struge, privatni ugostitelj, radnik, privatni zidar-fasader…