Izvanredno izdanje objavljeno na današnji dan prije 42 godine - Glas Istre bio je zavijen u crno. Doslovno. Nikada do tada nije mijenjana plava pozadina s logom Glasa Istre, do smrti Josipa Broza Tita. Dana 8. svibnja osvanula je u crnome i cijeli je broj bio posvećen odlasku "najvećeg velikana Jugoslavije" koji je na današnji dan sahranjen. Drug Tito, maršal Tito krasio je svaku stranicu, počevši od komemoracija u regiji i cijeloj državi, preko ispraćaja u stranim medijima do dirljivih pjesmama njemu u čast. Zanimljivo je da nitko nije bio potpisan ispod silnih tekstova na 20 stranica koje su do najmanjeg detalja pratile ispraćaj Tita u svim dijelovima tadašnje Jugoslavije.

Direktan prijenos

"Svijet uz Tita", piše velikim slovima na naslovnici. Nastavilo se s "Danas se svi mi, 22 milijuna Jugoslavena, opraštamo od našeg voljenog druga Tita". I nisu se samo Jugoslaveni opraštali, već je to u svjetskim razmjerima bio nikad viđen ispraćaj na kojemu se u Beogradu poklonilo 35 šefova država, 20 premijera, 40 ministara, kao i prvaci 62 komunističke, radničke, socijalističke, napredne partije.

"Državnici i politički lideri na Titovu ispraćaju predstavljaju više od tri milijarde i 700 milijuna ljudi naše planete i 100 milijuna aktivista političkih partija i pokreta", piše na naslovnici, gdje je za 11.50 sati najavljen direktan TV i radio prijenos "najtužnijeg rastanka" na 1. i 2. programu JRT-a. Bio je to događaj koji je Jugoslaviju zavio u crno i paralizirao zemlju. Tog dana Jugoslavija je utihnula.

"Pola milijuna stanovnika Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, kao i cijela Jugoslavija, pripremaju se za posljednji oproštaj s najdražim - TITOM. Radnička klasa, narodi i narodnosti naše zemlje već su odlučili - spontano, bez dogovora - zaustavit će strojeve, prekinuti nastavu da bi osobno bili na posljednjem ispraćaju druga TITA na mjesto vječnog počinka u beogradskoj Užičkoj ulici broj 15. Oči 22 milijuna Jugoslavena, a s njima i stotine milijuna sa svih kontinenata za koje će 30 televizijskih mreža izravno prenositi pogreb, bit će uprte u TV ekrane", istaknuto je na prvoj stranici.

U tvorničkim halama, kraj peći koje se ne smiju gasiti, u rudniku ugljena Raša, u bolničkim sobama, mjesnim zajednicama, u školama, na našim i stranim brodovima - svugdje gdje je to moguće kolektivno će se pratiti prijenos pogreba druga Tita, najavljeno je. Tako je oko 350 radnika Digitrona iz Buja izravni TV prijenos sahrane gledao u krugu pogona. Zaposleni u Pazinki radili su do 11.30 sati, a zatim gledali prijenos na tri TV prijemnika u kolektivu, dok se u Tvornici duhana Rovinj radilo do 10.30. Radnici Istarske tvornice cementa i hidratiziranog vapna u Puli s radom su prekinuli u 10 sati s time da će "dio zaposlenih otići kućama, a dio onih koji moraju ostati pored peći koju ne smiju gasiti, pratit će izravni prijenos, izravno uz peći".

Brionski ispraćaj

Uljanik je prestao s radom u 10 sati, dok se u 3. maju radilo u dvije smjene, a oni koji su zbog prirode posla morali ostati u kolektivu prijenos su gledali na tri televizora. U krugu radne organizacije prijenos su pratili i radnici Istarskog vodovoda i Jadrana iz Buzeta. Rudari Istarskih ugljenokopa iz Raše organizirali su zajedničko praćenje. Za oko 25 tisuća jugoslavenskih pomoraca na stranim brodovima diljem svijeta, kao i u udaljenim lukama "u najtužnijem pogrebnom oproštaju s voljenim drugom Titom" posredstvom obalnih radiostanica u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Baru na sve brodove se svaka dva sata emitirao poseban izvještaj o Titovoj sahrani. U svim osnovnim i srednjim školama kao i fakultetima bila je skraćena nastava. Komemorativni skupovi održani su u mjesnim zajednicama, udruženjima građana, društvima, kulturnim ustanovama te u jedinicama pulskih garnizona.

Na Brijunima, tadašnjim Brionima, prenosi Glas Istre, "čelnom čovjeku revolucije, čovjeku koji je rat nadvisio humanošću, Vrhovnom komandantu oružanih snaga SFRJ Josipu Brozu Titu odana je posljednja počast u jedinici koja nastavlja borbene tradicije Kvarnerskog odreda borbene pješadije". Pred okupljenim vojnicima i radnicima otoka Brioni, u kasarni koja nosi ime narodnog heroja Veljka Vlahovića, govorio je starješina Stanko Gojković.

"Danas je prilika da se pred čvrstim i jedinstvenim strojem naše gardijske jedinice vratimo u sjećanje 1947. godine, kad je Vrhovni komandant oružanih snaga Josip Broz Tito prvi put došao na Brione. Od tada je neprekidno dolazio sa svojim suradnicima, izgrađujući i dosljedno provodeći u život principe unutrašnje i vanjske politike, temelje uspješnog funkcioniranja društveno-političkog i ekonomskog sistema koji je danas ne samo najstabilniji, nego i najhumaniji", prenosi naš list.

Nižu se izrazi sućuti pojedinaca, organizacija, istaknutih ličnosti, evociraju Titovi posjeti Istri, poput onoga Pazinu 1953., istaknut je i dio razgovora s predstavnicima bivših talijanskih partizana u Jugoslaviji.

Summit čovječanstva

Pune su stranice izjava značajnih svjetskih ličnosti. Na fotografiji se tadašnja britanska premijerka Margaret Thatcher upisuje u Knjigu žalosti u jugoslavenskoj ambasadi u Londonu. Titu u čast održan je i izvanredni plenarni sastanak nesvrstanih u UN-u. Čak su i veliki svjetski listovi gurnuli na stranu sve događaje. Titova smrt bila je noseća vijest u svim publikacijama, posebice nesvrstanih zemalja koje su mu posvetile i po nekoliko stranica.

Beskrajne su izjave državnika svijeta o Titovoj borbi za širenje prijateljstva i suradnje, uz univerzalnu misao da sa scene odlazi čovjek čiji je život ostavio epohalni pečat, markantna ličnost svih prekretnica u svjetskoj povijesti, piše Glas. Dolazak visokih predstavnika više od 100 zemalja na Titov sprovod u svjetskim medijima okarakteriziran je kao najveći skup u povijesti čovječanstva, svojevrstan summit čovječanstva koji se više nikada nije ponovio ni na ovim prostorima niti igdje u svijetu.

Idućeg dana Glas Istre je opet bio zavijen u crno. Naslovnica s grobnicom u Kući cvijeća na Dedinju i preko cijele stranice velikim slovima - "Tito, hvala ti!".

Povezane vijesti

• 145. obljetnica otvaranja željezničke pruge Kanfanar-Rovinj: KROZ ISTRU PO NOVOJ ŽELJEZNIČKOG PRUZI PROJURIO PRVI PAROVOZNI VLAK
• Giovanni Domenico Stratico, biskup Novigrada i Hvara: Dostojan Casanovin prijatelj POSTAO UZORNIM BISKUPOM
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Tri puta manje radnika u brodogradnji obavlja isti posao kao i tri puta više prije rata!