Zbog iznimno uskih dijelova u gornjem dijelu jame Zračak 2, nemoguće je bilo izvlačiti unesrećenog speleologa na površinu i zato ga se vježbom spuštalo od 125 metara do 400 metara dubine, odnosno od površine do izlaza u samom tunelu, kroz kaptažu vode u Kaverni

U jamskom sustavu Zračak nade 2, Kaverna u Tunelu Učka, u organizaciji Komisije za speleospašavanje i pod vodstvom Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS-a) Stanice Pula, održana je trodnevna državna vježba speleospašavanja "Zračak 2019.", na kojoj su sudjelovala 53 spašavatelja iz jedanaest stanica HGSS-a. Vježba je bila međunarodnog karaktera s obzirom da su se uključila i dva sepeleoronioca iz Francuske. Njenu realizaciju podržali su Park prirode Učka i tvrtke Liburnijske vode te Bina Istra.

Ronjenje učkarskim jamama

Jedna od učkarskih jama zbog jednostavnog je pristupa kroz cijelu godinu, ali i iznimne ljepote i speleološkog potencijala, već dugi niz godina meta brojnih istraživačkih akcija i posjeta speleoloških udruga. Najveći je speleološki objekt na Učki kojeg obilježava velika geomorfološka raznolikost, a posebnost je da su dva objekta povezana potopljenim kanalima koje je potrebno preroniti kako bi došli s jednog ulaza na drugi.

Sama vježba trajala je punih 25 sati u kontinuitetu i rezultirala je većom vidljivosti, uvježbanosti i suradnjom specijalnih grupa koje djeluju unutar Komisije za speleospašavanje i to Grupe za speleoronilačko spašavanje, Grupe za frakturiranje stijena te tehničke grupe u jami, odnosno logističke podrške na površini. Prvi je to puta u Hrvatskoj, a moguće i u široj regiji, da je vježba provedena u suradnji ove tri grupe: speleospašavatelja, speleoronioca i grupe za frakturiranje stijena.

Visokorizična vježba

- Ovakvim vježbama povećavamo spremnost gorskih spašavatelja. One se najčešće organiziraju u jamskim sustavima koji se i inače istražuju te se prilikom vježbi ujedno opremaju za spašavanje kako bi se povećala njihova sigurnost, kaže vođa državne vježbe speleospašavanja Martin Glavić, inače gorski spašavatelj i član Komisije za speleospašavanje, koji djeluje i u grupi za frakturiranje stijena.

Zbog iznimno uskih dijelova u gornjem dijelu jame Zračak 2, nemoguće je bilo izvlačiti unesrećenog speleologa na površinu i zato ga se vježbom spuštalo od 125 metara do 400 metara dubine, odnosno od površine do izlaza u samom tunelu, kroz kaptažu vode u Kaverni. Trebalo je pritom riješiti nekoliko zahtjevnih logističkih detalja. Naime, kaže Glavić, kako bi izašli u tunelu Učka, spašavatelji su s unesrećenom osobom u nosilima, trebali premostiti 400 metara vertikalne i 1.500 metara dužinske razlike, preroniti dva sifona, prenijeti oko 600 kilograma speleološke i ronilačke opreme u uvjetima potpunog mraka i hladnoće te četiri puta zaustavljati promet u tunelu Učka dugom 5.062 metara. Upravo se stoga ova vježba svrstava u jednu od najsloženijih vježbi ikad izvedenih u speleospašavalačkim krugovima zbog čega je ocijenjena kao visokorizična.

Državne vježbe speleospašavanja HGSS-a izvode se svake godine u velikim i često posjećenim speleološkim objektima gdje se, osim što se vrše tehničke pripreme u vidu preventivnog djelovanja, uvježbava socijalizacija i vođenje velikog broja spašavatelja u složenim akcijama speleospašavanja.

Povezane vijesti

• U subotu Dan otvorenih vrata Parka prirode Učka
• Učkarsko odmaralište postalo kuća duhova
• Osniva se SVJETSKA SPELEOSPASILAČKA MREŽA