Nova južna pazinska obilaznica (A. DAGOSTIN)
Dok su sve oči uprte u izgradnju punog profila Istarskog ipsilona, u zimskoj idili pazinske (d)okolice malo-pomalo, smanjenim intenzitetom, ali konstantno, gradi se južna gradska obilaznica koja će spojiti istočnu Pazinštinu i Labinštinu s autocestom te smanjiti gužve kroz Pazin.
Širi se zona istraživanja
- Do sada su izvedeni pripremni radovi: iskolčenje trase, radovi na krčenju terena (sječa stabala, grmlja i šiblja), označavanje postojećih instalacija te radovi na skidanju humusa, kaže glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić.
Trenutno se izvode zemljani radovi, odnosno radovi na iskopu usjeka te radovi na izradi nasipa nove prometnice, radovi na izmještanju postojećih instalacija (elektro, instalacija telekomunikacijske infrastrukture, vodovoda i dr.), radovi na izgradnji objekata odnosno putnih prolaza, kažu iz Hrvatskih cesta.
Podsjetimo, ove smo jeseni obišli trasu ceste čija je gradnja započela ljeti te naišli na potencijalni arheološki nalaz o čemu smo izvijestili u listopadu. Prema pravilima bio je ograđen i čekao arheološko istraživanje. Na prvu činilo se da se radi samo o dva kamena, vjerojatno nekakvoj grobnici pa smo stoga tražili Hrvatske ceste da nam kažu je li tu utvrđen arheološki lokalitet.
- Tijekom izvođenja zemljanih radova utvrđen je od strane arheološkog nadzora kod sela Bakši arheološki lokalitet na kojem smo u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture izvršili arheološke istražne radove. Tijekom izvođenja arheoloških istražnih radova pronađena su kamena opločenja, konstrukcija dva kamena zida, ostaci keramike, željeznih i brončanih predmeta te nekoliko ulomaka staklenih predmeta iz antičkog doba, odgovorili su nam iz Hrvatskih cesta, te dodali: "s obzirom na bogatstvo arheološkog nalaza te nastavak arhitektonskih elemenata izvan istražene lokacije, zona istraživanja proširit će se na dodatnih 1.400 četvornih metara sve u skladu s uvjetima konzervatorskog odjela".
Htjeli smo nešto više doznati od Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Puli, međutim, ni nakon dugog čekanja odgovore nismo dobili pa smo se uputili na samu lokaciju. S obzirom da smo ondje bili već jesenas uspjeli smo naći samu lokaciju koja je ograđena trakom. Pronađeni nalazi, a uglavnom se vide kamene gromače ili popločenja, pokriveni su zaštitnim geotekstilom.
Arheolozi prionuli sustavno i seriozno
Od jedne mještanke doznali smo, međutim, da se u selu "odvajkad zna, još su prapradjedovi pričali, da se na toj lokaciji nalazi prastaro groblje, nekropola", a to su zemljište koristili kao sjenokošu. Dakle, postoji saznanje koje se prenosi naraštajima, a do njega se vjerojatno došlo kada su preci na toj lokaciji pronalazili kosti ili predmete. Naime, teško je vjerovati da bi se kontinuitet sjećanja uspio prenijeti iz vremena antike, Histra ili brončanodobne populacije. A o čemu je točno riječ, otkrit će arheolozi koji su poslu prionuli, kako smo čuli, vrlo sustavno i seriozno. Cijeli je lokalitet pod zaštitom.
Podsjetimo, u neposrednoj blizini, južno od mjesta Bertoši, nalazi se brončanodobna gradina Gradišće koja nikad nije arheološki istražena, a još je 1886. tršćanski arheolog Andrea Amoroso pisao da se ondje nalazi nekropola. Pronađeni su i suhozidni bedemi i fragmenti keramike kao i na svakoj takvoj gradini na istarskom poluotoku (a ima ih oko 500-injak).