ZRCALO VREMENA

SVETAC CIJELOGA SVIJETA HODAO ISTROM Sv. Antun utemeljio samostane Male braće u Trstu, Kopru, Puli i Poreču

| Autor: Robert BURŠIĆ

Prema predaji, koju treba uzeti cum grano salis, najpopularniji svetac na svijetu, Antun Padovanski, Portugalac, kao lombardijski provincijal prošao je zapadnom obalom Istre

 

Današnja Hrvatska provincija franjevaca konventualaca baštinik je provincije koja je na našim prostorima, kao Provincia Hungariae, nastala 1217. godine. Do 1239. godine samostani Male braće, koji su osnovani na prostoru Istre (Trst, Kopar, Pula, Poreč), pripadali su Lombardskoj provinciji, Marchie Tarvisanae, a kad su 1239. godine nastale promjene, osnovana je Provincia Sclavoniae. Za zaštitnika je dobila sv. Serafija (drugo ime Franje Asiškog). Istarski samostani pripojeni su Slavonskoj provinciji, koja se protezala od Trsta do Drača. To se dogodilo prije 780 godina.

Svetac osnivač istarskih samostana

Postoji predaja da je Trst i neke druge istarske gradove pohodio sv. Antun Padovanski, koji je 1229. godine kao lombardski provincijal prošao ovuda osnivajući samostane. Predaja kaže da je na putu u Goricu skrenuo u Trst, a možda i u neke druge gradiće na zapadnoj obali Istre. S određenom dozom opreza, napominje fra Anton Maračić, franjevac konventualac, rodom iz Premanture, može se prihvatiti predaja da je u nekim našim mjestima bio sv. Antun Padovanski, jer je kao provincijal (1227.-1230.) po službi morao mnogo putovati i u duhu franjevačkih Pravila pohađati svoju braću. Dakle, na putu u Goricu skrenuo je, prema predaji, u Trst, a možda i u neke druge gradiće na zapadnoj obali Istre. Uz antunovsku predaju vezan je osnutak samostana u Trstu, Kopru, Puli i vjerojatno Poreču (1229.). Ostali samostani franjevaca konventualaca u Istri niču tijekom idućih desetljeća: u Piranu, prije 1301.; u Balama, prije 1360.; u Milju, prije 1389.; velika je vjerojatnost da je prije 1438. U Puli je postojao još jedan samostan franjevaca konventualaca; slijede samostani u Labinu (1496.), Izoli (1577.), Grinjanu kod Trsta (1634.), Buzetu (1634.) i Vodnjanu (1634.). Novijek je datuma samostan Sv. Antona u Puli.

Slavni pulski samostan sv. Franje

Pulski samostan Sv. Franje sigurno postoji prije 1235. godine. U njemu je 1241. godine preminuo bl. Oton Teutonac, njemačkog podrijetla, pa neki zaključuju da je u Istru mogao doći sa sv. Antunom, kao njegov pratitelj, i tu ostao osnivati samostane po njegovu odlasku. Ovaj je samostan u drugoj polovici 13. st. dao još jedno glasovito ime. To je fra Jakov iz Pule, vrsni graditelj, koji je 1302. godine u Padovi nadgledavao gradnju bazilike Sv. Antuna u Padovi. Pretpostavlja se da je fra Jakov izradio nacrt i za novu crkvu Sv. Franje u Puli. Crkvu je posvetio 1553. duvanjski biskup, franjevac konventualac, Splićanin, Daniel Vocatius. Pulski biskup te je godine Antun III. Elio (1548.-1566.), kojeg nema često u gradu. Naslijedio je Giambattistu Vergerija, koji je prigrlio protestantske ideje. Ubrzo se teško razbolio od malarije, koja je u gradu bila endemična bolest, te se morao odreći biskupije. Papa Pavao IV. imenovao ga je 1558. jeruzalemskim patrijarhom, a potom je više godina obavljao i dužnost vikara vatikanske bazilike. Potkraj života imenovan je koparskim biskupom (1572.). Zanimljivo da su tri pulska biskupa za redom bili rodom iz Kopra: Giambattista Vergerio (1532.-1548.), Antun III. Elio i njegov nasljednik, Matej II. Barbabianca (1567.-1582.). Pula je sve do osnutka Župe sv. Antuna 1940. godine imala jedinu župu   u gradu, onu katedrale, koji je još 1910. godine brojio 58.500 stanovnika. Franjevci talijanske provincije sv. Franje iz Venecije izgradili su crkvu 1931. godine ponad Arene, a 1935. godine i samostan sv. Antuna Padovanskoga. Mons. Trifone Pederzolli, biskup porečki i pulski, 1938. godine franjevcima je ponudio osnivanje i preuzimanje nove župe u gradu, koja je službeno počela s radom za Praznik rada 1940. godine. Ne zna se točno gdje je bio prvi franjevački samostan u Puli, najvjerojatnije kod crkve Sv. Mateja izvan zidina, uz more, podno Monte Zara. Crkva je srušena pod austrijskom upravom u drugoj polovici 19. st. radi potreba brodogradilišta.

U Poreču najljepši gotički spomenik

I samostan Sv. Franje u Poreču predaja pripisuje sv. Antunu Padovanskom; spominje se 1256. Petar Kandler navodi da je 1298. postojala u Poreču franjevačka crkva. Sigurno je postojala već 1277. Povjesničar Ante Šonje ističe da je ova porečka crkva jedna od prvih i najzanimljivijih franjevačkih crkvi u Istri i Dalmaciji, a na području porečke biskupije najvažniji spomenik gotičke arhitekture. Bolonjski umjetnik Giuseppe Montevinti ukrasio je unutrašnjost crkve štukaturama u stilu rokokoa, a venecijanski slikar Angelo Venturini oslikao je strop. Nakon Napoleonova dekreta o suzbijanju redovništva, 1806. godine franjevci su napustili Poreč, a crkva je zatvorena. Sredinom 19. st. kompleks je kupila obitelj Polesini, te obnovljena horizontalna lađa. Donja etaža preuređena je u podrum, dok je na katu uređena sabornica u kojoj su se održavale sjednice Istarske provincije (1861.-1897.). U nekadašnjoj istarskoj sabornici od 1961. godine neprekidno se održava Annale, najstarija hrvatska skupna likovna izložba suvremene umjetnosti. Ovogodišnje 59. Annale, koje je otvoreno 13. lipnja nosi naziv "Da nam živi, živi rat".

Lupetina potekao u labinskom samostanu

Samostan Sv. Franje u Labinu osnovan je 1496. S još nedovršenom crkvom Sv. Vida i Modesta darovala ga je labinska obitelj Luciani. Samostan je zatvoren 1787. godine; zgrada je 1795. vraćena obitelji Luciani, a crkva je srušena 1936. godine. Najpoznatiji redovnik labinskog samostana bio je fra Baldo Lupetina, koji se priklonio Lutherovim idejama i 1541. optužen kao heretik. Dvadesetak godina proveo je u venecijskoj tamnici, tri puta osuđivan na smrt, dvaput pomilovan da bi ga 1562. utopili u moru. Samostan Sv. Jakova u Buzetu osnovan je u 14. st. (prije 1350.) i nalazio se izvan zidina kaštela. Ugasio se oko 1500. godine.

Franjevci konventualci preuzeli su 1315. godine samostan Sv. Mihovila kod Bala. Tu su živjeli još 1418. godine. Ovaj samostan dao je fratra izuzetne svetosti, fra Julijana, koji je umro poslije 1350., a blaženim je proglašen 1900. godine. U nedalekom Vodnjanu, samostan Majke Božje Traverse, pripojen je 1634. godine Provinciji sv. Jeronima. I on je ugašen 1806. godine. Crkvu u sklopu samostana 1698. godine posvetio je pulski biskup Josip Bottari, nekadašnji vrhovni poglavar franjevaca konventualaca.

Razdioba na račun siromaštva

Sv. Franjo je sebe i svoje sljedbenike nazvao Malom braćom (Fratres Minores). Već za njegova života, napose po njegovoj smrti (1226.) u Redu različito tumače Pravila koje je sastavio sv. Franjo. Razdijelio se zbog različita shvaćanja siromaštva. Jedan dio fratara provodio je stroži, povučeniji, samotnički oblik života i boravili u zabiti, živeći u malim zajednicama. Drugi su živjeli u većim zajednicama, samostanima (conventus). Imali su konventualne i nekonventualne crkve. Oni koji su živjeli uz konventualne crkve, nazvani su Fratres minores conventuales (OFMConv). Od dvanest istarskih konventualnih samostana preživjeli su Piran i Pula, kao konventualski prestali su postojati u Grinjanu, Trstu, Milju, Kopru, Izoli, Buzetu, Bujama, Poreču, Vodnjanu i drugi samostan u Puli. Najstarijim opservantskim samostanom na poluotoku smatra se sv. Bernardin kod Portoroža (1452.) i Sv. Andrija kod Rovinja (1454.). Opservantski samostan Sv. Ane u Kopru osnovan je 1460., Pohođenja Marijina u Pazinu 1481., onaj na Verudi u Puli 1615., u Vrsaru 1631., Rovinju 1745. Kapucinski samostan Sv. Marte u Kopru osnovan je 1573. a Sv. Josipa u Vodnjanu 1748. godine. U Hrvatskoj postoje tri provincije običnih franjevaca, i to sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru, Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu i sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, te provincije sv. Jeronima otaca konventualaca i sv. Leopolda Mandića otaca kapucina, obje sa sjedištem u Zagrebu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum