ZRCALO VREMENA ARHITEKT EDUARD KRAMER

Stvaranje novoga grada na Brionima, mjesta odmora i zabave

Stara razglednica s Briona

Stara razglednica s Briona


Mladi arhitektr Eduard Kramer, učenik Otta Wagnera, najznačajnijeg predstavnika bečke secesije u arhitekturi, na poziv vlasnika Paula Kupelwiesera, na Brionima ne gradi samo velebne i udobne hotele, već i hotelske sklopova, građevine dotad nepoznate na našoj obali

Arhitektonsko-turistička povijest Briona počinje krajem 19. st. kada se turizam već prilično razvio u srednjoj Europi, te se postupno širio prema jugoistoku, pa tako i na hrvatsku obalu Jadrana. Takva vrsta građevina na našoj je obali bila novost. Ahitekti su počeli promišljali ne samo o gradnji hotela već i hotelskih sklopova. Ističu se projekti Eduarda Kramera za Brione, Alfreda Kellera za Trsteno, Split i Dubrovnik, Emila Hoppea, Otta Schönthala i Marcela Kammerera za Opatiju, T. Jaffea za Zadar (1909.), Karla Lehrmana za Rab, itd. Ovdje je riječ upravo o Eduardu Krameru, arhitektu kojem je vlasnik Brijuna Kupelwieser povjerio gradnju hotela i hotelskih sklopova.

Kramerov udarnički rad na Brionima

Kramer je rođen i preminuo u mjesecu listopadu (Muszyna, Galicija, Poljska, 1. listopad 1874. - Klosterneuburg kod Beča, 14. listopad 1943.). Arhitekturu je studirao na Akademiji u Beču kod Otta Wagnera, prvog i najznačajnijeg predstavnika bečke secesije u arhitekturi. Do Prvoga svjetskog rata najviše je radova realizirao na Brionima: godine 1901. spremište za čamce sa stambenom etažom (tzv. čamčarnica), izvedeno 1904. uz uporabu armiranoga betona; 1904. šetnica uz hotel Brioni; 1905. zgrada kupališta Saluga; 1909. hotel Neptun II, dovršen 1911., sa spojnim traktovima za postojeći hotel Neptun I i hotel Neptun III, otvoren 1912.; 1910. stambeni sklop za radnike u uvali Turanj; 1911. višestambena zgrada; nerealizirani projekt Grand hotela Brioni; 1912. praonica rublja i javna kupelj, zatvoreni zimski bazen s grijanom morskom vodom, dovršen 1913.; adaptacija vile i mauzolej obitelji Kupelwieser, 1924.-1925. (s pulskim arhitektom Albertom Turinom) te plesalište na otvorenom i paviljon za glazbenike.

Poznato je da dva njegova projekta nisu realizirana. Nepoznati su razlozi zašto nije izgrađen veliki hotela uz more iz 1905. Da je ovaj projekt na Brionima realiziran i sačuvan tijekom rata, bila bi to najljepša hotelska secesijska zgrada u hrvatskom priobalju.

Drugi njegov nerealizirani projekt na Brionima je velika zgrada Kurhausa (lječilišta) iz 1915. godine koji se trebao graditi u uvali Dobrika. Trebala je biti visoka pet katova u središnjem dijelu te se na krilima katnost postupno snižavala i na krajevima trebala iznositi jedan kat. U lječilištu je trebalo biti oko 120 smještajnih jedinica.

Vlasnik poljoprivredu zamjenjuje turizmom

Razdoblje urbanizacije Briona uslijedilo je nekoliko godina nakon što je Kupelwieser u velikoj mjeri osposobio poljoprivrednu proizvodnju na visokoj razini kao preduvjet gospodarske samoodrživosti. Austrijanac Paul Kupelwieser, direktor željezare u Vítkovicama (Ostrava, Češka), kupio je Brione 1893. godine, vješto usklađujući poslove željezare s lukom u Puli.

Ideja o turističkom razvoju otoka uobličila se tek nakon nekoliko godina, a počela je prenamjenom kantine za radnike i njezinim preuređenjem za hotel Brioni, potom i vinskog podruma za hotel Neptun I. Razlozi o davanju turističke namjene otočju nagli je uzlet turizma na istočnoj obali Jadrana, ali i sve češći izleti mornaričkih časnika iz Pule. Uključivanjem stručnjaka, posebno arhitekta Eduarda Kramera, nova se gradnja usmjerava

prema prostorno osmišljenijem konceptu. Ukratko, izgradnja hotelskih sadržaja u brionskoj luci zasnivala se na ideji o stvaranju novoga grada kao mjesta odmora i zabave u duhu urbanizma svog vremena. Branič-kula oko koje se razvilo naselje na Brionima potječe iz 12. st. Kuga je u stoljećima potom prorijedila stanovništvo; u 17. st. u naselju je živjelo pedesetak stanovnika u četrnaest kuća. Izborom pulskog zaljeva za glavnu austrijsku vojnu luku sredinom 19. st. Brioni dobivaju strateško značenje u sustavu obrane. Na Velikom Brionu, na najvišoj točki iznad brijunske luke (brdo Straža), izgrađena je (1868.-1872.) utvrda Tegetthoff, a poslije i nekoliko obalnih utvrda. Na nasutom terenu izgrađeno je od 1893. do 1900. godine pet zgrada: kantina za radnike, koja je ubrzo adaptirana u prvi hotel pod imenom Brioni, te četiri radničke barake. Na sličan su način na južnoj obali smještene zgrade većih gabarita: velika staja za krave, vinski podrum, zgrada za smještaj radnika, vila Toni, sjenik i vjetrenjača.

Hotel Brioni kao matrica gradnje

Od 1901. godine prema projektima mladog arhitekta Kramera, izveden je čitav niz novih zgrada i adaptacija postojećih. Jednokatna kantina adaptirana je u hotel Brioni 1901. godine i on je odredio građevnu liniju i gabarite gradnje. Imao je samo četrnaest soba i ubrzo se pokazao kao podloga za novu djelatnost otočja - turizam. Iza hotela 1905./1906. gradi se depandansa, gdje je u prizemlju bio smješten prvi restoran, a na katu sobe za goste. U isto vrijeme gradi se i šetnica Wandelbahn, izvedena od željeznog (armiranog) betona. Hotel Karmen gradi se 1907. godine kao jednokatna građevina, izduženog tlocrta, reprezentativnog pročelja orijentiranog prema morskoj obali. Između hotela Karmen i depandanse hotela Brioni izgrađena je 1909. godine jednokatna zgrada s kavanom i restoranom. Urbanističko oblikovanje južne obale, gradnjom hotela Neptun I, II i III te njihovim depandansama, uslijedilo je nedugo nakon uspostavljanja urbanističke matrice zapadne obale. Nakon požara koji je 1908. godine zahvatio štale na južnom dijelu luke, 1910. godine gradi se hotel Neptun II. Godinu kasnije gradi se spojni trakt prema Neptunu III, a 1913. godine dovršena je zgrada zatvorenog (zimskog) bazena. Sve zgrade predstavljaju najopsežniji i najznačajniji građevinski i urbanistički zahvat u brionskoj luci do danas. Sklop hotela Neptun sa zimskim bazenom primjer je tada suvremene gradnje i tehnologije u turizmu. Za razliku od jednokatnog mjerila izgradnje zapadne obale, tro i četveroetažnim zgradama uspostavlja novo mjerilo i oblikovanje dotadašnjeg prostora.

Ideologija briše aristokratska obilježja

Kada su Brioni postali predsjednička rezidencija Josipa Broza Tita, prestaju imati funkcije stalno naseljenog područja. Krajem pedesetih godina, osim hotela Neptun I s depandansama, uklanjaju i preostale zgrade sa stanovima za radnike na zapadnoj obali.

Hotel Neptun III doživljava značajne izmjene što je bilo u uskoj vezi s političkim kontekstom i događanjima koja su se odvijala na Brionima. Zadatak je povjeren arhitektu Vinku Glanzu (Kotor, 1902. - Ljubljana, 1977.), koji je značajno izmijenio vanjsku sliku Neptuna III kombinirajući oblikovne elemente klasicizma i moderne. U duhu suvremene ideologije potiskuje znakove aristokratske prošlosti lišavajući građevinu njenih bitnih svojstava. Urbanističko-arhitektonskim intervencijama uspostavljena je današnja prostorna organizacija koju čini pet prostorno i oblikovno raznorodnih klastera: hotelski sklop Neptuna, hotelski sklop Karmena, sklop nekadašnjeg povijesnog naselja, gospodarski sklop te prostor paviljonske gradnje hotela Jurina i Franina te Kašteleta.

Napomena: Za pisanje ovoga članka koristio sam, među ostalim, tekst "Hotelski sklop otoka Veliki Brijun, urbanističko-arhitektonska geneza", objavljen u časopisu za arhitekturu "Prostor", 23 (2015.).

(Robert BURŠIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of