Pogled iza kulise
Tri izvora u dolini Mirne i Butoniga: Kako funkcionira Istarski vodovod
(Foto: Istarski vodovod)
Svjetski dan voda, globalnu kampanju kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti vode, njenoj zaštiti i održivom korištenju, u Istarskom vodovodu Buzet već tradicionalno obilježavaju Danom otvorenih vrata kada se brojnim posjetiteljima omogućava posjet izvorima i postrojenjima za kondicioniranje vode, uz stručno vođenje.
Prilika je to iz prve ruke dobiti informacije o respektabilnom vodoopskrbnom sustavu koji vodom opskrbljuje područje 28 istarskih gradova i općina, o jednom od najvećih vodovoda u Hrvatskoj, s proizvodnim kapacitetom od 2.900 litara vode u sekundi, s 2.417 kilometara vodovodne mreže te 80.533 vodomjera, odnosno potrošnih mjesta. Čak 99,50 posto potrošača s poslovnog područja Istarskog vodovoda, može jednostavno otvoriti slavinu i koristiti pitku vodu iz vodoopskrbnog sustava. S obzirom da ove godine Svjetski dan voda pada u nedjelju, obilazak Istarskog vodovoda moguć je nekoliko dana prije i poslije, tijekom kojih će kroz vodovod proći više stotina učenika i studenata svih uzrasta.
Velika pažnja posvećuje se kvaliteti vode
Okosnica vodoopskrbnog sustava tri su glavna izvora u dolini Mirne, Sveti Ivan nominalnog kapaciteta 300 litara vode u sekundi, Gradole s 1.100 litara vode u sekundi i Bulaž s 500 litara vode u sekundi te akumulacija Butoniga kapaciteta 1.000 litara vode u sekundi u prvoj fazi izgradnje. Od sustava koji su u upotrebi, najstarije je izvorište Sveti Ivan. U vodoopskrbi je od 1933. godine, a prethodno se uglavnom koristio za pokretanje desetak mlinova vodenica.
Zbog velikih količina oborina tijekom jeseni i zime, izdašnost izvora trenutno je na visokim razinama. Tako je izdašnost izvora Gradole oko 5.000 litara vode u sekundi, izvor Sv. Ivan je na 1.200 litara vode u sekundi, a Bulaž na preko 550 litara vode u sekundi. Nivo akumulacije Butoniga bio je preko 40 metara nad morem, a nakon ispuštanja vode, sada je na koti od 39,64 metara nad morem. Akumulacija Butoniga, sa svojim Postrojenjem za kondicioniranje vode Butoniga, vodni je resurs ključan za vodoopskrbu u špicama turističke sezone.
- S ovakvim izdašnostima izvora te nivoom vode u akumulaciji Butoniga, možemo biti zadovoljni. Sve to jamči da problema s količinama vode ove turističke sezone ne bi smjelo biti. Temeljem najava turističkih djelatnika, očekuje se jedna jako neizvjesna turistička sezona, ali bez obzira na to, u Istarskom vodovodu radimo sve kako bi sigurnost vodoopskrbe i u smislu količina i u smislu kvalitete vode, bila na visokoj razini kroz cijelu godinu, a naročito u ljetnim špicama potrošnje, poručio je direktor Istarskog vodovoda Mladen Nežić.
Uz sigurnu i neometanu vodoopskrbu, velika se pažnja posvećuje kvaliteti vode.
Tehnološko-laboratorijska služba analizira kvalitetu neprerađene vode na postrojenjima Sveti Ivan, Gradole, Butoniga i izvoru Bulaž, koji se koriste u proizvodnji vode za ljudsku potrošnju, vode nakon pojedinih faza tehnološkog procesa pročišćavanja i parametre sukladnosti vode za ljudsku potrošnju na distribucijskoj mreži, riječ je o ispitivanju vode na mjernim mjestima, nakon dezinfekcije, u vodospremama, na razvodnoj mreži i vodomjeru.
Sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, svi pokazatelji kvalitete vode i njene sukladnosti određuju se Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe. Pravilnikom su parametri kvalitete vode podijeljeni u skupine indikatorski parametri i parametri zdravstvene ispravnosti, a obim analiza na analize skupine A i analize skupine B. Određena je učestalost uzorkovanja i obim analiza vode prema količini isporučene vode unutar vodoopskrbne zone koje moraju provoditi županijski zavodi za javno zdravstvo.
Zakonom i pravilnikom su propisani načini postupanja i izvješćivanja u slučaju odstupanja od parametara sukladnosti vode za ljudsku potrošnju.
U 2025. godini u internim laboratorijima Istarskog vodovoda u Buzetu i na postrojenju Butoniga, ukupno je analizirano 6.706 uzoraka. Svrha ispitivanja je provođenje operativnog monitoringa te dobivanje podataka o kvaliteti neprerađene vode, učinkovitosti kondicioniranja vode na postrojenjima te osnovnih podataka o fizikalno-kemijskoj, kemijskoj i mikrobiološkoj kvaliteti distribuirane vode, uključujući nove vodovodne ogranke, reklamacije i kvarove.
Službene kontrole parametara sukladnosti vode za ljudsku potrošnju provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, sukladno programu monitoringa Istarske županije u 2025. godini. Mjesta uzorkovanja su mjesta potrošnje u objektima na mjestu izlaska vode iz slavine. Svi uzorci u 2025. godini su bili zdravstveno ispravni.
Plan sigurnosti vode je plan kroz koji je uspostavljen sustav procjene rizika isporučitelja vode i kojim je provedena identifikacija, procjena i uspostava kontrole nad svim opasnostima koje su važne za zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju u svim fazama vodoopskrbe, od zahvaćanja, obrade i dezinfekcije, skladištenja, odnosno vodoopskrbnih objekata, i distribucije, odnosno vodoopskrbne mreže, do potrošača.
Rješenjem od 20. rujna 2023. godine, odobren je Plan sigurnosti vode u vodoopskrbnom sustavu Istarskog vodovoda Buzet. Utvrđeno je kako ispunjava opća načela procjene rizika opisana u Smjernicama za kvalitetu vode za piće WHO, te normi HRN EN 15975-2:2013, koja se odnosi na sigurnost opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju.
Istarski vodovod Buzet prenio je glavninu dokumentacije sa sustava samokontrole baziranog na načelima HACCP na PSV sustav, a preostalo će se prenijeti u primjeni i održavanju sustava.
Investicije
- I u ovoj godini imamo veliki broj investicija vezano za izgradnju novih vodoopskrbnih objekata, ali isto tako značajno povećanje ulaganja u rekonstrukciju postojećih i to se naročito odnosi na cjevovode na kojima imamo značajne kvarove i gubitke te one koje ne zadovoljavaju svojim kapacitetom. Također, kreće se s projektom rekonstrukcije i nadogradnje uređaja za kondicioniranje vode Sv. Ivan, ali i rekonstrukcije elektro dijela na postrojenju Butoniga. U posljednjih pet godina izgrađeno je, odnosno rekonstruirano više od 150 kilometara vodovodne mreže. Osim ulaganja u vodoopskrbne objekte, značajne aktivnosti se provode vezano uz solarne i male hidroelektrane, najavio je Nežić.
Gotovi su glavni projekti solarnih elektrana koji su sufinancirani iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a to su FNE Gradole kapaciteta 223 kW panela/250 kW invertera, FNE Butoniga kapaciteta 2,5 MW panela/1,6 MW invertera i baterijskog spremnika kapaciteta 2,0 MW /4MWh i FNE Sv. Ivan kapaciteta 1 MW panela/1 MW invertera i baterijskog spremnika kapaciteta 600 kW/1800 kWh. Za ove FNE su ishođene potvrde glavnog projekta te se priprema dokumentacija za prijavu na sufinanciranje na Modernizacijski fond.
Osim ovih velikih solarnih elektrana, u pripremi ili u izgradnji su i FNE Rovinj kapaciteta 28 kW panela/25 kW invertera, FNE Poreč kapaciteta 26 kW panela/30 kW invertera, FNE Park Buzet kapaciteta 16 kW panela/16 kW invertera, FNE Pazin kapaciteta 200 kW panela/100 kW invertera. Osim fotonaponskih elektrana tu je i jedna mala hidroelektrana MHE Kanfanar kapaciteta 350 kW za koju je ishođena građevinska dozvola.
Bez obzira što su gubici vode na području djelovanja Istarskog vodovoda među najmanjima u Hrvatskoj, kontinuirano se radi na njihovom smanjivanju. U tom kontekstu svakodnevnih aktivnosti, Nežić je istaknuo važan projekt koji predstoji, a to je Nacionalni akcijski plan za smanjenje gubitaka vode. Generalni direktor Hrvatskih voda donio je u lipnju pretprošle godine odluku o donošenju Nacionalnog akcijskog plana smanjenja gubitaka u Republici Hrvatskoj.
Analiza stanja javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj ukazuje da nije uspostavljen cjeloviti sustav upravljanja vodnim gubicima. Nedostaju i jasno iskazani nacionalni i specifični ciljevi te pokazatelji vodnih gubitaka koji će na jasan i standardiziran način ukazati na učinkovitost provedbe mjera smanjenja vodnih gubitaka. Dio mjera se i danas u određenoj mjeri provodi. Iz tog razloga izrađen je Nacionalni akcijski plan smanjenja gubitaka vode u Republici Hrvatskoj koji utvrđuje stanje vodoopskrbnih sustava i tehničke kapacitete javnih isporučitelja vodnih usluga, za identificiranje i smanjenje gubitaka vode na nacionalnoj razini, definira mjere koje je potrebno poduzeti, određuje prioritete uvažavajući rizike, procjenjuje troškove provedbe mjera i očekivane učinke. Važan element ovoga plana je i standardizacija izračuna pokazatelja smanjenja gubitaka te prijedlog organizacije sustava za kontrolu i praćenje uspješnosti realizacije plana smanjenja gubitaka.
Nacionalnim akcijskim planom smanjenja gubitaka predložene su skupine mjera: mjere unaprjeđenja podataka o sustavu, mjere optimalizacije vodoopskrbnih sustava, mjere podjele sustava u DMA zone, mjere kontrole i upravljanja tlakom u sustavu, mjere aktivne kontrole curenja, mjere rješavanja prividnih gubitaka, mjere planiranja i zamjene cjevovoda od 2 posto godišnje što je u slučaju Istarskog Vodovoda 49 kilometara vodovodne mreže. Potom, mjere institucionalnog jačanja, mjere analiziranja i izvještavanja, mjera tehničke pomoći JIVU-ima za provedbu mjera, mjera uspostave benchmarking sustava mjerila i pokazatelja uspješnosti JIVU-a uz osnivanje nacionalnog tijela za vodne gubitke. Tim mjerama nastoje se obuhvatiti sva područja koja utječu na smanjivanje vodnih gubitaka. Rok za provedbu svih mjera je 15 godina. Predloženim mjerama trebalo bi smanjiti gubitke sa sadašnjih 235 milijuna kubika godišnje na 113 milijuna kubika što je na nivou Hrvatske smanjenje od 50 posto.
Akumulacija Butoniga
Akumulacija Butoniga ključna je za sigurnost vodoopskrbe ne samo na području djelovanja Istarskog vodovoda Buzet već i susjednog vodovoda Pula – Labin.
Svi drugi resursi koji se koriste za potrebe vodoopskrbe na području Istre jesu krški izvori čija izdašnost ovisi o hidrološkim prilikama. Često se dešava da je njihova izdašnost najmanja kad je potreba za vodom najveća. Sve te manjkove vode na izvorištima treba pokrivati voda iz sustava Butoniga.
- To je prepoznato i iz tog razloga je izgrađen spojni cjevovod između izvora Bulaž i akumulacije Butoniga kojim se u zimskim i proljetnim mjesecima može upumpavati voda u akumulaciju i na taj način skladištiti rezerve vode za potrebe ljetnih špica potrošnje. Kapacitet tog sustava iznosi 450 litara vode u sekundi na postrojenju odnosno 380 litara vode u sekundi u akumulaciji Butoniga. Isto tako, projekt nadvišenja preljeva akumulacije kojeg provode Hrvatske vode, omogućit će da se količina vode u akumulaciji poveća za gotovo 3 milijuna metara kubnih i na taj način dodatno poveća sigurnost vodoopskrbe, najavio je direktor Istarskog vodovoda Mladen Nežić
*Tekst realiziran u suradnji s Istarskim vodovodom Buzet
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
