Kao i tisuće mladih iz Hrvatske, Josip Papazović prije nekoliko godina otišao je u potragu za boljim životom u inozemstvo, u Švicarsku, a nedavno se s obitelji, suprugom i dvije kćerkice, vratio u Hrvatsku. Umjesto rodnih Našica, odabrao je središnju Istru. Zaposlio se u firmi Internova d.o.o. u Pazinu, koja se bavi izradom visokokvalitetnog namještaja po mjeri, a kuću iznajmio u susjednoj općini Pićan.

Inicijativa Povratnici.hr

U Švicarskoj je proveo gotovo pet godina, radio, učio strane jezike i iz prve ruke upoznao sustav koji počiva na preciznosti, odgovornosti i međusobnom povjerenju. To mu je iskustvo dalo neprocjenjivu perspektivu: vidio je kako funkcionira društvo u kojem institucije služe građanima.

- Međutim, život u inozemstvu ima i svoju drugu stranu. Koliko god materijalni uvjeti bili stabilni, s vremenom shvatiš da kvaliteta života nije samo broj na bankovnom računu. Nedostaju obitelj, prijatelji, onaj specifičan osjećaj pripadnosti i zvuk vlastitog jezika na ulici. Upoznao sam mnogo naših uspješnih ljudi koji su tamo izgradili karijere, ali u svakom razgovoru osjeti se ista sjeta, razmišljanje o povratku, prepričao je svoja iskustva ovaj 26-godišnjak koji je kao razlog povratka, naveo - preuzimanje odgovornosti.

Povratak u Hrvatsku za njega nije bio bijeg, već svjesna odluka.

- Smatram da ako doista želimo promjene u našoj zemlji, ne možemo ih čekati sa strane. Moramo sami preuzeti dio odgovornosti. Vratio sam se s idejom da znanje i radne navike stečene u Švicarskoj ugradim u nešto pozitivno ovdje. Budućnost Hrvatske ne grade oni koji samo kritiziraju, nego oni koji se vrate i kažu: "Idemo ovo napraviti bolje."

Iz stalnog kontakta s dijasporom, zajedno s kolegom iz Njemačke, Marinom Brkanićem, pokrenuo je inicijativu Povratnici.hr. Shvatili su da ljudima koji razmišljaju o povratku najviše nedostaje pouzdan izvor informacija. Zato razvijaju informativni portal i podcast, gdje kroz stvarne priče demistificiraju povratak i pokazuju izazove, ali i rješenja. Potom Bayern Net, posebnu mrežu za povezivanje naših ljudi u Bavarskoj, koja služi kao most prema domovini, te ostale digitalne platforme za umrežavanje dijaspore s lokalnim potrebama u Hrvatskoj. Trenutno je u postupku osnivanja istoimene udruge, s ciljem pružanja informativne, savjetodavne i društvene podrške povratnicima te poticanja pozitivnih i održivih povratničkih priča.

- Pilot projekt udruge Povratnici.hr, za razdoblje 2026. - 2030. godine, podrazumijeva konkretna rješenja, ne obećanja. Ovdje želim biti jasan, naš program potpore nije popis obećanja, već strateški cilj i vizija koju želimo graditi kroz partnerstva s državom i privatnim sektorom. Glavni problemi povratnika su stambeno pitanje i birokracija. Naš plan uključuje rješavanje stambenog pitanja kroz model "We want You Back". Ciljamo na sufinanciranje prve nekretnine, u rasponu od 10 do 20 posto, dok bi "You are safe" osigurao subvenciju najma na dvanaest mjeseci kako bi se obitelji lakše prilagodile, ambiciozan je Josip.

Projekti poput "Return your Memories", pomoć pri selidbi i "Limac-Povratnik", sufinanciranje vrtića, skidaju ogroman financijski teret s leđa obitelji u prvoj, najtežoj godini povratka. Kada je riječ o tržištu rada, putem programa "Work together" udruga bi vršila provjeru i poslodavaca i kandidata, osiguravajući da povratnici dođu na radna mjesta gdje će njihovo međunarodno iskustvo biti cijenjeno.

Predvidjeli su i humanitarni pristup, ne zaboravljaju ranjive skupine kroz akcije "Forever United" i "We are together", pružajući podršku obiteljima slabijeg imovinskog stanja i djeci bez roditelja.

- Svjestan sam da se ljudi pitaju odakle novac. Naš model nije oslanjanje na milostinju, već na partnerstvo. Mi nudimo rješenje državi i općinama, po formuli po kojoj bi oni osiguravali dio sredstava, a mi bi doveli ljude koji su u svijetu stekli znanje i kapital. Ako jedna općina uloži u povratnika, taj povratnik će kroz potrošnju i poreze taj iznos vratiti u proračun višestruko. Mi smo tu da spojimo te tri točke: lokalnu vlast, fondove EU i privatne investitore kojima trebaju radnici, kazao je Papazović.

Naglasak stavlja na suradnju s lokalnom zajednicom i u tom kontekstu ističe primjer Pićna.

 - Istra je regija koja prepoznaje važnost demografije. Trenutno vodimo vrlo konstruktivne razgovore s lokalnim zajednicama. Posebno bih istaknuo Općinu Pićan i razgovore s njihovim načelnikom o modelu podrške od 3.000 eura za povratnike koji se odluče ondje skrasiti. To je model koji želimo preslikati na cijelu Hrvatsku, da svaka općina postane partner svojim ljudima koji se vraćaju, prenio je Papazović.

Poduzetni dvojac koji je pokrenuo inicijativu Povratnici.hr. planira globalno umrežavanje i poziva na zajedništvo. Hrvatska je, kaže Papazović, mala zemlja, ali njezina snaga leži u globalnoj prisutnosti. Grade mrežu koja trenutno uključuje udrugu IPU iz Švicarske te Savez Hrvata i prijatelja Hrvatske iz Lyona. Očekuju i potvrdu suradnje s udrugama iz Buenos Airesa i New Yorka.

 - Pozivam sve hrvatske udruge, klubove i društva širom svijeta da nam se pridruže. Cilj nam je stvoriti najveću inicijativu povratnika u povijesti domovine. Naši ljudi vani su stekli znanje i kapital, vrijeme je da im mi ovdje osiguramo put i uvjete da to znanje ulože u Hrvatsku. ?Povratak je investicija, a ne trošak. Povratnici donose radnu etiku i globalno iskustvo koje je Hrvatskoj nužno. Ne možemo očekivati povratak ako ljudima ne pomognemo oko vrtića, stanovanja i zaposlenja. To je misija udruge Povratnici.hr. ?Hrvatsku doživljavamo kao globalnu naciju. Želimo povezati cijeli globus u jednu funkcionalnu mrežu koja gleda prema domovini, kategoričan je Papazović.

Digitalna platforma Povratnici.hr danas okuplja više od 18.000 pratitelja, uglavnom hrvatskih iseljenika iz Švicarske, Njemačke, Austrije i drugih zemalja. Kroz inicijativu, Josip aktivno vodi online podcaste i razgovore s ljudima koji razmišljaju o povratku u Hrvatsku, nalaze se u procesu povratka ili su se već vratili, pri čemu se obrađuju realni izazovi, iskustva i mogućnosti života nakon povratka.

Problem s birokracijom

Povratnici se, kaže naš sugovornik, ne vraćaju zbog poticaja, već zato što su svoju etapu u dijaspori završili te iskustva stečena u inozemstvu žele primijeniti u domovini. No, problem s kojim se suočavaju pri povratku u Hrvatsku vezan je uz dobivanje mjera koje nije jednostavno realizirati. U javnosti vlada mišljenje da je lako vratiti se i pokupit 27.000 eura kroz mjeru Biram Hrvatsku koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, no do tog novca, tvrdi Papazović, gotovo je nemoguće doći.

- Mjerom Biram Hrvatsku može se ostvariti poticaj od maksimalnih 27.000 eura, odnosno 7.000 plus 20.000 eura, ovisno o sektoru u kojem se opredijele za otvaranje obrta i druga mjera, koju često ne spominju, je mjera za samozapošljavanje, no povratnike upute da imaju pravo na jednu mjeru, što nije točno. Dobivamo poruke da se ljudi suočavaju s takvim problemom. Primjerice, žena je po povratku otvorila salon za tetoviranje u Zagrebu i dobila mjeru od 7.000 eura, a kada sam je pitao da li je tražila drugu mjeru, rekla je da joj za to nisu rekli, a sada je kasno, prenio je Papazović.

Problem je najviše birokracija i administracija, dodao je, jer nisu sve informacije objedinjene na jednom mjestu i teško se snaći, iako se provedbom ovih mjera izravno doprinosi ostvarenju posebnog cilja poticanja povratka i useljavanja iz hrvatskog iseljeništva te ostvarenju jednog od strateških ciljeva Hrvatske, a to je demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji.

Josipa je životni put stjecajem okolnosti odveo u Švicarsku. Upoznao je današnju suprugu, Švicarku hrvatskih korijena, i zajedno su otišli u St. Gallen. Po dolasku nije mogao naći posao šest mjeseci jer nije znao jezik. Probao je razne stvari, od građevine do stolarstva i lakiranja. Upisao je i školu za programiranje i u srpnju prošle godine pridružio se Brkaniću i predložio podcast intervjue s povratnicima. Krajem studenog prošle godine s obitelji se vratio u Hrvatsku.

- Nama je uvijek bila privlačna Istra, Istra je najrazvijenija regija u Hrvatskoj. Nismo našli smještaj u Pazinu pa smo kuću iznajmili u susjednoj općini, 17 kilometara od Pazina. U jednom selu s dvije kuće. Sanjali smo o tome da se djeca mogu slobodno igrati u prirodi jer Švicarska nije sigurna kao što je bila, odgovorio je ambiciozni povratnik rodom iz Našica, na pitanje zašto je za povratak odabrao upravo Istru.

Povezane vijesti

• ISTARSKA BIROKRACIJA: U Gradu Puli je očekivano najviše zaposlenih, ali iznenađenje je grad na drugom mjestu. Plaće uvjerljivo najveće u općini koje se mnogi ne bi ni sjetili
• 55-godišnjakinja palicom napala susjeda jer su njegovi turisti galamili i stvarali buku
• Pićan dobio prvu javnu punionicu za električna vozila: "I male sredine mogu biti moderne"