U drugoj covid sezoni hrvatski se turizam brže oporavio od ostatka Mediterana: u odnosu na rekordnu sezonu 2019., broj noćenja u Hrvatskoj je 17 posto manji, dok je mediteranski prosjek minus od 38 posto. Prema podacima za radoblje od lipnja do konca kolovoza, najveći podbačaj bilježe Grčka i Malta, koje su na polovici noćenja iz sezone 2019., dok je Italija na 76 posto, a Španjolska i Portugal na 60-ak posto. Turska nije razmatrana zbog nedostupnosti podataka o broju turističkih noćenja za kolovoz.

Rezultati su to analize koju su inicirali zagrebački ured BlueRock Consultinga i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije. Cilj je bio, kažu, u ovo izazovno doba za turizam dati svoj doprinos što objektivnijem sagledavanju trenutne situacije i rezultata ljetne turističke sezone 2021. te ukazati na potencijalne implikacije i mogućnosti za snažnije strateške zaokrete. Koristili su podatke iz mjesečnih izvješća Benchmarking hotela i kampova, projekta koji sufinanciraju HGK i HTZ. 

Mobilnost gostiju 

Ističu da je i ove sezone zabilježena relativno veća mobilnost gostiju, a drive-in tržišta su bila ključna kao i lani. Hrvatska je imala bolju epidemiološku situaciju u odnosu na konkurente, kompanije su imale dovoljno vremena da se prilagode i pripreme za sezonu pod novim uvjetima, pa je tako bilo otvoreno 91 posto hotela i 105 posto kampova u odnosu na pretkoronašku 2019. godinu. Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska i Češka predvode listu emitivnih tržišta prema broju ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Potražnja i u 2021. bila je uvjetovana prvenstveno mogućnošću putovanja, a s obzirom na primat drive-in tržišta koja su ujedno imala liberalne covid mjere za putovanja, broj turista s ključnih tržišta približio se onome iz 2019., navodi se u izvješću.

Hoteli su ostvarili 20 posto manje prihode, a kampovi samo pet posto manje prihode nego rekordne 2019. Velik je to napredak u odnosu na prošlu godinu kada su hotelijeri zabilježili pad prihoda od čak 70 posto, a hrvatski turizam ostvario 46 posto manje noćenja nego 2019., napominju izrađivači studije. Zauzetost hotela zabilježila je prosječan pad od 24 posto, ali su hotelijeri to amortizirali povećanjem cijena soba za šest posto.

Opet se potvrdila isplativost ulaganja u podizanje kvalitete. Hoteli više dodane vrijednosti pokazali su veću otpornost: oni s pet zvjezdica ostvarili su samo sedam posto manji prihod nego u ljetnoj sezoni 2019., s praktično istim cijenama i uz pad zauzetosti od samo 10 posto. Hoteli s četiri zvjezdice imali su prihode po sobi manje za 16 posto, dok su oni s tri zvjezdice ponovno najveći gubitnici sezone s padom prihoda po sobi od 41 posto. Ukupni prihodi kampova su, zahvaljujući manjem porastu cijena, u prosjeku samo pet posto niži od 2019., dok su mobilne kućice imale samo dva posto slabiji rezultat. Mobilne kućice, kao proizvod više kvalitete, pokazao je snažniji oporavak od krize.

Hotelski smještaj i dalje ima najveći pad noćenja (minus 26 posto), iako se značajno oporavio od 2020. kada je imao pad od 67 posto u istom razdoblju. Slijede nekomercijalni smještaj s padom od 20 posto i objekti u domaćinstvu sa 16 posto, dok se najbrže oporavljaju nautika i kampovi koji su po broju noćenja u minusu šest, odnosno 11 posto u odnosu na rekordnu 2019.

Povezane vijesti

• Nema vrhunskog turizma bez vrhunskih radnika, a nema vrhunskih radnika bez ulaganja poslodavaca u njih. KAKO NA OVIM PITANJIMA STOJI ISTRA?
• SAZNAJEMO: Najveća hotelska kuća u Hrvatskoj, porečki Valamar, ZATVARA ČETIRI HOTELA
• Maistra s tri otvorena hotela, plaće neupitne, ali traži dodatne mjere Vlade