Danas se na tim površinama nalaze maslinici, vinogradi, voćnjaci, proizvodnja povrća i oranice. Realno je očekivati da će nakon što proradi navodnjavanje za dvije godine neki proizvođači promijeniti kulturu koju uzgajaju na navodnjavanoj površini

Iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020., Istarskoj županiji usmjerit će se 104 milijuna bespovratnih kuna čime će se u stopostotnom iznosu financirati izgradnja sustava za navodnjavanje Červar Porat - Bašarinka. Upravo je provedena javna nabava i odabrana najpovoljnija ponuda koja je šest i po milijuna kuna iznad predviđenog iznosa planom nabave. Zbog toga je Istarska županija dogovorila s Hrvatskim vodama osiguranje dodatnih sredstava za ovaj važan projekt navodnjavanja.

Projekt je trenutno u fazi ugovaranja, a predviđa se da će se ugovor s izvođačem potpisati u prvom kvartalu iduće godine. Nakon toga očekuje se početak gradnje koja bi trebala potrajati dvije godine. Sustav Červar Porat – Bašarinka prostire se na 550 hektara bruto-površine, a unutar njega neto-površina koja će se navodnjavati zauzima 490 hektara poljoprivrednog zemljišta. Danas se na tim površinama nalaze vinogradi, maslinici, voćnjaci, proizvodnja povrća i oranice. Otprilike trećinu tih površina korisnik je porečka Agrolaguna koja ima to zemljište u vlasništvu RH u dugotrajnom zakupu, a ostatak zemljišta sastoji se od više od 1.000 katastarskih čestica s ukupno devetstotinjak vlasnika ili korisnika. Šezdeset posto ukupne površine je državno poljoprivredno zemljište. Tijekom pripreme projekta, tzv. predugovori o korištenju budućeg sustava za navodnjavanje potpisani su s vlasnicima za 343 hektara zemljišta; dok će se konačni ugovori prema hodogramu potpisivati tijekom 2020. godine.

Akumulacija Mateši, koja će vodom napajati ovaj sustav za navodnjavanje, zauzet će površinu od 17 hektara i imati zapreminu do milijun kubičnih metara vode, a prihranjivat će se - iz vodovoda, vodom koja dolazi iz izvora Gradole tijekom zimskih mjeseci. Pri izgradnji akumulacije produbit će se prirodna udubina u krajoliku, njeni rubovi povisiti nasipima, a prema zapadu bit će oivičena branom. Uz akumulaciju se planiraju izgraditi trafostanica i crpna stanica, a od njih se prema poljoprivrednim parcelama planira položiti 22 kilometra cjevovoda s mrežom hidranata. Budućim će korisnicima na raspolaganju biti ukupno 108 priključnih mjesta.

Izgradnja ovog sustava za navodnjavanje trebala bi donijeti poljoprivrednim proizvođačima povećanje prinosa od 1,5 do 3 puta. Urod maslina trebao bi se povećati za 50 posto, urod grožđa udvostručiti, a najviše će se povećati prinos voća i povrća, izračunali su stručnjaci. Shodno tome trebala bi se povećati i zarada od proizvodnje. Prema proračunima i procjenama, svih 490 hektara zemljišta s kulturama koje sada na njemu postoje donosi prihod od 26,9 milijuna kuna, a nakon uvođenja navodnjavanja prihod bi na istoj površini i s istim kulturama trebao porasti na 38,2 milijuna kuna.

Realno je očekivati da će nakon što proradi navodnjavanje neki proizvođači promijeniti kulturu koju uzgajaju na navodnjavanoj površini.

- Izgradnja sustava navodnjavanja u Istri jedan je od strateških mjera u poljoprivredi. Nema moderne, stabilne i kontrolirane poljoprivredne proizvodnje bez navodnjavanja, naglašava dr. sc. Ezio Pinzan pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu.

Zbog toga se paralelno radi i na sustavu navodnjavanja u Petroviji koja obuhvaća 520 hektara na poljoprivrednim površinama gdje djeluje 28 proizvođača industrijske rajčice. Na nedavnom predstavljanju idejnog rješenja poljoprivredni su proizvođači iskazali velik interes, jer im je voda ključni element u proizvodnji, a do sada su se snalazili na sve moguće načine za potrebe navodnjavanja. Cjeloviti sustav navodnjavanja omogućio bi im stabilnu i veću proizvodnju povrća.

- Proizvođači industrijske rajčice trebali bi se udružiti u zadrugu, a potom u proizvođačku organizaciju putem koje bi mogli dobiti dodatna sredstva za ukupan razvoj proizvodnog programa, plasman svojih proizvod pa i za samostalnu preradu rajčica, naglašava pročelnik Pinzan. (Jasna ORLIĆ)