TURIST U SVOM GRADU

FOTO/ STARI LABIN OD KELTSKE ALBONE DO GRADA UMJETNIKA Labin ima najstarije kazalište u Hrvatskoj, Teatrino, otvoren 1844. u nekadašnjem skladištu žita

Na početku su muške i ženske uloge igrali samo muškarci jer je tada bilo nečuveno da žene glume. Početkom 20. stoljeća u Teatrinu su projicirani i prvi nijemi filmovi. Danas je pod okriljem gradske Zajednice Talijana i budući da se Labin može pohvaliti bogatim kulturno-umjetničkim životom, vrata ovog kazališta su često otvorena, kaže vodičkinja Marija Golja

| Autor: Branko BIOČIĆ


Stari grad Labin smješten na istočnoj obali Istre, na brežuljku 320 metara iznad mora, srednjovjekovni je gradić opasan dobro očuvanim zidinama, s lijepim baroknim palačama, kulturnim znamenitostima te bogatom i burnom prošlošću. Dvije tisuće godina prije Krista naseljavala su ga ilirska plemena, a prema nekim podacima četiri stoljeća prije Krista dolaze Kelti i nazivaju ga Albona. Najsnažniji pečat udarili su mu stari Rimljani i Mlečani. Borova šuma koja okružuje grad poput prstena, a koju stanovnici nazivaju Pineta, opjevana je prije stotinu godina u pjesmi "O mia pineta" Pietra Carbonia, čiji potomci i danas žive u Labinu.

Crć, Loža i Torjon

Glavni trg, Titov trg, na labinjonskom Crć, uokviren je dijelom gradskih zidina i Torjonom na kojem je smješten top iz austrijskog doba. Iznad glavnih gradskih vrata sv. Flora uklesani su labinski grb te mletački lav, simbol vladavine Venecije, a tu je i odlično očuvana Gradska loža iz 16. stoljeća, koja je u prošlosti bila središte društvenog i političkog života. Na tom su se mjestu objavljivale sudske presude i razni proglasi, održavali se sajmovi, a nedjeljom se moglo i zaplesati. U novije doba, naročito ljeti u Lođi se održava i Sajam antikviteta, a u okviru Labin Art Republike (LAR) Labinski uzlet likovnosti, izložba labinskih umjetnika. Danas je Loža pretvorena u difuzni hotel i caffe bar, što je investicija djece labinskih iseljenika iz SAD-a.

LAR je projekt pokrenut 2002. godine i postao je prepoznatljiv simbol grada Labina. Pod okriljem tog projekta organiziraju se koncerti, Labin Jazz festival, kazališne predstave, izložbe. Brojni slikari i umjetnici otvaraju tada vrata svojih ateliera, a upravo su oni zaslužni jer su svojim djelovanjem spasili stari grad od propadanja 60-ih godina prošlog stoljeća, kada se pod njim tlo urušavalo zbog gorskih udara u rudniku. Dosta stanovnika starog Labina tih je godina odselilo, a umjetnici su u napuštenim zgradama smjestili svoje slikarske i kiparske radionice. Jedan od njih je i Vinko Šaina sa svojom galerijom Alvona, a tu su još i ateljei Zdravka Milića, Narcise Adalgise Škopac, Mate Čvrljka, Emila Bobanovića Čolića i drugih te Gradska galerija. Ona se nalazi preko puta Narodnog muzeja koji krije pravi mali podzemni rudnik, postav Labinske republike, poznatog revolucionarnog događaja i pobune tadašnjih rudara iz 1921. godine, postav posvećen pjesnikinji, učiteljici i revolucionarki Giuseppini Martinuzzi, etno-postav i druge zanimljivosti.

U sklopu LAR-a ljeti se organiziraju noćni razgledi grada na četiri strana jezika, a vodičkinje su odjevene u odoru božice Sentone, zaštitnice putnika, dok su vodiči u svečanim rudarskim odorama. Vodiči noćnog razgleda su 2018. godine dobili nagradu Symply the best. Ova tradicionalna godišnja nagrada za kvalitetu, inventivnost i kreativnost u turizmu utemeljena je 2009. godine, a zajednički je dodjeljuju UHPA, krovna udruga hrvatskih putničkih agencija, i specijalizirani turistički magazin Way to Croatia.

S vodičkinjom Marijom Golja iz Rapca razgovaramo u šetnji starogradskom jezgrom i prolazimo kroz glavna vrata iznad kojih je uklesan labinski grb i mletački lav te kratkim usponom dolazimo na Mali trg, koji je prije tri stoljeća bio glavni trg Labina.

Najstarije kazalište

- Tu je Teatrino ili Malo kazalište s tornjem na kojem je sat. To je zasigurno jedan od motiva Labina koji je najviše fotografiran. Teatrino, ili Circolo kako ga još nazivaju, prije nego što je postao kazalište, bio je skladište žita, i jedan je od najstarijih zdanja kazališta u Hrvatskoj, otvoren davne 1844. godine. Na početku su muške i ženske uloge igrali samo muškarci jer je tada bilo nečuveno da žene glume. Početkom 20. stoljeća projicirani su i prvi nijemi filmovi. Teatrino je danas pod okriljem gradske Zajednice Talijana i budući da se Labin može pohvaliti bogatim kulturno-umjetničkim životom, vrata ovog kazališta su često otvorena, upoznaje nas Marija.

Nešto dalje od Teatrina usponom i blagim polustepenicama dolazi se do trobrodne župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, prepoznatljive po pročelju s velikom kamenom rozetom i mletačkim lavom koji predstavlja priznavanje mletačke vlasti. Lav drži otvorenu knjigu u kojoj piše PAX TIBI MARCE (Mir tebi, Marco). To je potvrda da je Venecija u to vrijeme bila u miru. Da je tada ratovala, lav bi držao zatvorenu knjigu. Ova crkva danas je u Istri jedan od rijetkih sačuvanih spomenika iz doba Venecije, koja u sebi nosi tragove od romantike do gotike, renesanse, baroka, neoklasicizma do graditeljskih utjecaja naših dana. Crkva je nazivana još i Sveta Marija Velika, potječe iz 11. stoljeća, ali je u međuvremenu doživjela mnogo promjena i obnova.

Uz crkvu je prekrasna palača poznate plemićke obitelji Schampicchio, koja je imala i direktni ulaz u crkvu budući su joj ustupili dio svog prostora za proširenje. Odmah do male kapelice sv. Stjepana nalazi se prekrasna barokna palača Battiala-Lazzarini, koju je dala sagraditi bogata obitelj Battiala u 17. stoljeću, a u kojoj se od 1960. nalazi Narodni muzej.

- Obišla sam cijelu Istru, ali to je za mene najljepši prostor na otvorenom u starogradskim jezgrama. Inače, obitelj moje majke radila je za obitelj Battiala-Lazzarini na njihovu imanju u Svetom Martinu, govori nam Marija dok prolazimo stepenicama pored Narodnog muzeja i Gradske galerije.

Narodni muzej u Labinu je vrlo zanimljiv i zaista vrijedan posjeta. Vodič Lonely Planet ga je radi replike rudnika svrstao među 10 najoriginalnijih muzeja Hrvatske. Na ulaznom dijelu među najvažnije izloške zasigurno spada kamena ploča iz rimskog doba na kojoj se prvi put spominje Labin kao Res Publica Albonessium. Ulazni prostor obuhvaća najraniju povijest Labina i okolice, a ostali su katovi namijenjeni prikazu novije povijesti. Posebno je zanimljiva komandna ploča na zidu, gdje se pritiskom na odgovarajuće dugme mogu poslušati karakteristični zvukovi tradicionalnih glazbala Labinštine kao što su velika i mala sopela, dvojnice, šurle, roženice i meh.

Labinska revolucionarka

Dio prostora na katu posvećen je Giuseppini Martinuzzi, učiteljici koja je bila i politički angažirana te je autorica mnogih pedagoških priručnika. U Muzeju se nalazi njezin namještaj i osobne stvari te nedavno vraćena ostavština koju je testamentom ostavila svom gradu, a nalazila se u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. U Muzeju su i interaktivne karte koje posjetitelje vode u bogatu povijest Labina, od bitke uskoka do nevjerojatnog Zakona o kotlu i priče o Josipu Belušiću, inovatoru koji je konstruirao prvi električni brzinomjer bez kojeg naši automobili i brodovi ne bi mogli funkcionirati.

Rudarska povijest bila je duga gotovo četiri stoljeća, a ove je godine 100 godina od proglašenja Labinske republike, prvog antifašističkog ustanka u Europi i pobune labinskih rudara. Kako je izgledao rad nekad u rudniku, može se pogledati upravo u Muzeju gdje je izrađena vjerna replika rudnika u dužini od 150 metara. Usponom iza Muzeja dolazi se do zvonika, podignutog na mjestu nekadašnje crkve sv. Justa, a na koji se može popeti i uživati u prekrasnom pogledu na Rabac, otoke Cres i Lošinj.

Nakon 20-ak metara dalje dolazi se na Forticu odakle puca pogled na donji Labin, gdje se posebno ističe nedavno obnovljen Šoht, Učka i opet turistički Rabac te Cres i Lošinj. Od ostalih znamenitosti treba spomenuti palaču Negri u kojoj je nekad bila bolnica, pa rodilište, pa škola, a danas je tu prekrasno uređena Art gastro galerija Negri u vlasništvu labinskog maslinara i vinara Viliama Negrija.

Jedna druga prekrasna zgrada s baroknim balkonom čuva bogatu Memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, jednog od najvećih europskih umova 16. stoljeća. Rodna je to kuća ovog svjetski poznatog Labinjana, filologa, teologa, povjesničara, znanstvenika i, po mnogima, osnivača biblijske hermeneutike. Prvi dio zbirke posvećen je zavičaju i Labinu, uz misli Mije Mirkovića (Mate Balote), najvažnijeg Vlačićevog biografa. Drugi dio govori o gradovima i ličnostima iz života Ilirika, a u trećem dijelu izložene su njegove knjige.

Kavane i suvenirnice

Putnik namjernik, turist ili običan posjetilac starog grada može kući uvijek ponijeti i poneki suvenir iz ovdašnjih trgovina i umjetničkih galerija, a izdvajamo Meraniju i njezine proizvode od keramike među kojima su i rudarske lampe i vagoneti te Alidu Blašković Koroljević i njezinu keramiku oslikanu motivima Labina. Kod Negrija se može kupiti boca kvalitetna maslinova ulja i vina. Tu su i trgovine Dua obrt i Pemaxa koje nude istarske i hrvatske suvenire te vina, maslinovo ulje, razne likere i drugo. Naravno, treba malo sjesti i odmoriti se, nešto pojesti i popiti, a tu su na Trgu Velo Kafe s kavanom u prizemlju i restoranom na katu, bar La Loggia s brusketama i raznim malim hamburgerima, pizzeria Napoli koja uz pizze nudi i jela s roštilja, pizzeria Rumore s napuljskim pizzama koja je ove godine bila pravi hit, restoran Kvarner na obližnjem Šetalištu San Marco, a na usponu u stari grad hotel Peteani koji uz smještaj ima i izvrsnu kuhinju. Iza hotela Peteani nalaze se čuvene škalete s kojih puca izravan pogled na Vilete, Šoht i donji Labin do kojeg se pješice može stići i kroz lijepu park-šumicu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini