Ono što se može primijetiti je da se proteklih srpanjskih dana na sjeveru Istre odmaralo puno Nijemaca i Austrijanaca, a ovih potonjih je čak i više nego ih je bilo lani, kaže Siniša Žulić, gradonačelnik Buzeta, ujedno i predsjednik ovdašnje Turističke zajednice

 Sjever Istre u srpanjskoj je turističkoj špici negdje na 56 posto prošlogodišnjih turističkih brojki.

- Taj je postotak u Buzetu možda nešto malo manji nego u drugim mjestima unutrašnje Istre s obzirom na to da, za razliku od njih, imamo dva hotela koji su sada najviše pogođeni koronakrizom. Postoci kod kuća za odmor također su manji nego lani, ali ne toliko. Ono što se može primijetiti je da se proteklih srpanjskih dana na sjeveru Istre odmaralo puno Nijemaca i Austrijanaca, a ovih potonjih je čak i više nego ih je bilo lani, kaže Siniša Žulić, gradonačelnik Buzeta, ujedno i predsjednik ovdašnje Turističke zajednice.

Rezervacije krenule s otvaranjem granica

U srpnju je na buzetskom području zabilježeno 1.524 dolazaka odnosno 51,82 posto u odnosu na isto razdoblje lani te 8.108 noćenja što je 60,88 posto.

Srpanjski trendovi slični su kao i u lipnju, dok su vile s bazenima i kuće za odmor na osami pa i apartmani manje-više popunjeni, hoteli su gotovo pa prazni. U kućama za odmor Denis Village u Štrpedu, u vlasništvu obitelji Podreka, kažu da za prvih sedam mjeseci ove godine imaju 20 posto manji booking, a oni koji su otkazali prebacili su rezervacije za drugu godinu. U lipnju su bili prazni jer su zbog korone zatvorene granice, no čim su otvorene isti dan su krenule rezervacije, pa su im zato u srpnju, kolovozu i rujnu popunjeni svi kapaciteti.

Dvije kuće registrirane su na Denisa Podreku, a dvije na njegovu suprugu. Kompleks, vjerojatno najveći takve vrste na sjeveru Istre, a moguće i šire, čine četiri vile okružene prirodom, s jednim velikim bazenom, koje se iznajmljuju kao jedinstvena cjelina za odmor nekoliko obitelji, ukupno za 28 osoba.

- Uglavnom nam dolaze Nijemci. Doslovce ne mrdaju nikud. Odmaraju se uz bazen, roštiljaju i piju pivo. Donosimo im sve što je potrebno. Sve naručuju od nas, ne idu ni u trgovinu, nabraja nam Denis Podreka.

Hotel smanjio cijene, ali nema gostiju

Za razliku od iznajmljivača kuća za odmor, u hotelima muku muče u doba koronakrize. U lipnju su u odnosu na isto razdoblje lani, u hotelu Fontana u samom središtu Buzeta, imali smanjenje od 83 posto, a u srpnju 74 posto.

- U odnosu na rezervacije to bi zapravo bio minus od oko 90 posto, požalila se voditeljica hotela Nevija Merlić.

U hotelu Fontana kapaciteta 33 sobe, odnosno 65 ležaja prethodnih su godina u pravilu znali prenoćiti agencijski gosti i to grupe u prolazu iz Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Engleske, kojih ove godine nema jer se više ne putuje grupno. Od ožujka u hotelu nisu ugostili niti jednu grupu. Tu i tamo prenoći pokoji vanjski suradnik buzetski firmi koji u Buzet dolaze poslovno, što ih u hotelu spašava da ne budu potpuno prazni. Ionako povoljne cijene spustili su za 15 posto, no ni to ne pomaže.

- Taman kada su trebale krenuti rezervacije krajem ožujka i početkom travnja, zbog korone smo bili zatvoreni i tako sve do sredine svibnja. Na žalost, i dalje se otkazuju rezervacije. Upravo mi je otkazana jedna za 31. kolovoz. E sada, da li će nečega bit u rujnu i listopadu teško je reći, no niti to nas ne spašava jer mi najviše radimo od travnja do listopada. Za ožujak, travanj i svibanj dobili smo državni minimalac za djelatnike dok smo bili zatvoreni, ali sada, na žalost, nemamo pravo ni na kakve potpore jer poslujemo u sklopu firme koja ima više djelatnosti i ne bilježi pad od 60 posto pa ne možemo računati na državne mjere. Neovisno o tome zadržali smo sve radnike jer, jednom kada kriza prođe, treba nastaviti normalno poslovati, kaže Nevija Merlić.

Povezane vijesti

• RURALNI TURIZAM KAO ZAMAŠNJAK RAZVOJA: Tartufi, kesteni, maslinovo ulje, vino aduti lokalne eno gastronomije
• OPRTALJ TRASIRA PUT DALJNJEG TURISTIČKOG RAZVOJA: Na javnoj raspravi strateški plan razvoja turizma oprtaljske općine
• OPRTALJ: U planu i tradicionalne manifestacije da gosti mogli uživati u krajoliku i autohtonim proizvodima