Nacrtom prijedloga Uredbe o uslužnim područjima koja je upravo na e-savjetovanju, predviđeno je u Hrvatskoj uspostaviti 41 uslužno područje, a među njima i takozvano uslužno područje 25 koje obuhvaća sve gradove i općine u Istarskoj županiji. Čelno društvo na istarskom uslužnom području prema tom bi prijedlogu trebao biti Istarski vodovod Buzet.

Buzetski gradonačelnik Damir Kajin mišljenja je da su za Istru najracionalnije rješenje tri uslužna područja grupirana oko Istarskog vodovoda Buzet koji djeluje na području 28 istarskih gradova i općina, kao i dijelu općine Pićan, potom Vodovoda Pula te Vodovoda Labin.

- Uredbom o uslužnim područjima čiji nacrt prijedloga potpisuje premijer Andrej Plenković, predlaže se da uslužno područje obuhvati sve gradove i općine u Istarskoj županiji. To je na tragu prijedloga od prije dvije godine kada su svi istarski gradonačelnici, osim gradonačelnika Umaga, predlagali po mom sudu jedno krajnje nelogično spajanje tri vodovoda i kompletne istarske odvodnje. Mislim da je danas raspoloženje u Istri, čak i među onima koji su potpisivali te odluke, drugačije i da bi mogao prevladati razum da Istra zadrži tri uslužna područja, kao što i sada imamo tri vodovoda, smatra gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.

- Vidljivo je da Vlada ne insistira na jednom uslužnom području, već je to bio zahtjev Istarske županije. Vlada predlaže 41 uslužno područje, iako u Hrvatskoj imamo 20 županija i Grad Zagreb. Ne vidim da bi to spajanje pozitivno utjecalo na povlačenje sredstava Europske unije. Prije bi stvorilo probleme u vođenju tih naših društava. Istra je specifična i kada je riječ o vodovodima. Naši vodovodi su među najuzornijima i nije ih moguće uspoređivati s dvjestotinjak nereguliranih vodovoda, koliko ih ima u Hrvatskoj, istaknuo je Kajin, te najavio da gradonačelnici koji nisu u kvoti IDS-a imaju dogovor da se kod gradonačelnika Pule Filipa Zoričića nađu u četvrtak, a da se svi gradonačelnici potom u petak sastanu kod župana kako bi izašli s jednim zajedničkim stavom.

Nacrtom prijedloga Uredbe o uslužnim područjima uspostavljaju se uslužna područja, određuju njihove granice i društvo preuzimatelj. Postojećih 200- tinjak isporučitelja trebalo bi se svesti na četrdesetak uslužnih područja, s time da se manji vodovodi pripajaju većima, a pripajaju im se i odvodnje. Osnovni kriteriji za uspostavu uslužnih područja je isporuka vode od minimalno 2 milijuna kubika godišnje, a iznimka od osnovnog kriterija je isporuka vode od 800.000 do 1.000.000 kubika vode godišnje uz zadovoljavanje dodatnih kriterija priuštivosti sadašnje i buduće cijene vode.

Kriterij za određivanje društva preuzimatelja su najveći prihod od cijene vodne usluge, cijene isporuke vode prema drugom isporučitelju vodnih usluge i naknade za razvoj u tri godine koje prethode donošenju ove uredbe ili isporučena količina vode korisnicima ili drugim isporučiteljima u tri godine koje prethode donošenju ove uredbe. Uspostava uslužnih područja predstavlja teritorijalnu osnovu za provedbu integracije u sektoru vodnih usluga.

U hrvatskoj Vladi, odnosno resornom ministarstvu, uvjereni su da bi se provedbom integracije vodovoda i odvodnji ojačali javni isporučitelji vodnih usluga radi bolje i učinkovitije provedbe posebice EU investicija, da bi se postigao ravnomjeran razvoj cijele države u pogledu javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te osiguralo da cijena vodne usluge bude priuštiva građanima i nakon provedbe investicija, odnosno da ne prelazi 3 posto neto raspoloživog dohotka kućanstva godišnje.

Povezane vijesti

• Odabir izvođača pročistača bio je zakonit
• Damir Kajin: Zbog ograničenog razvoja u vodozaštitnim zonama treba uvesti VODNU RENTU
• OBJEDINJENI ISTARSKI VODOVOD IMAT ĆE NOVOG DIREKTORA Kajin: Važno je da Buzet zadrži upravljački status