"Kuhar, konobar, elektroinstalater, arhitektonski tehničar… neka su od najtraženijih zanimanja u pulskom Pučkom otvorenom učilištu", rekao nam je ravnatelj Aleksej Mišan.

Cjeloživotno učenje i prekvalifikacija, naime, za mnoge su se pokazali kao uspješni alati pri pronalasku posla i ostanku na tržištu rada.

Pojam cjeloživotnog učenja nije nam stran, posljednjih godina je i sve aktualniji, a oni koji se s njim svakodnevno susreću i jako dobro poznaju sustav iznutra su, između ostalih, i u Pučkom otvorenom učilištu Pula. Tamo već godinama, po različitim programima, školuju odrasle. Kroz dugogodišnje iskustvo brojni su naši sugrađani svoja znanja i zvanja stjecali upravo u njihovim prostorima.

Po onoj staroj izreci "čovjek uči dok je živ", učenje je kontinuum, doista za cijeli život. Mnogi su polaznici učilišta, priča nam Aleksej Mišan, u konačnici ustvrdili kako im je jedino žao što programe nisu i ranije savladali. Nakon što su u već poprilično respektabilnim godinama završili i nikad prije završenu osnovnu školu, njihovom zadovoljstvu nema kraja, prepričava nam ravnatelj Aleksej Mišan.

Aleksej Mišan

Školska godina osnovne škole u Učilištu traje četiri mjeseca, a za polaznike od 15 do 65 godina potpuno je besplatna. Srednjoškolska godina traje osam mjeseci, a uspješnost prolaska je visoka. Mišan kaže kako se, ukoliko je polaznik već otprije završio srednju školu, polažu samo stručni predmeti, dok se svi ostali položeni kroz redovno pohađanje prihvaćaju.

Zanimala nas je i gornja granica dobi populacije polaznika, te nam je ravnatelj otkrio da je ona nešto preko pedeset godina.

Najveći interes, što i ne iznenađuje, vlada za ugostiteljska zanimanja kuhara i konobara, a vrlo traženi su i elektroinstalater, te arhitektonski tehničar. Čest je slučaj potrebe i želje za prekvalifikacijom među srodnim zanimanjima; kuhar - slastičar, konobar - kuhar i slično. I tu dinamiku promjena diktira tržište rada, ističe Mišan.

Sve popularnija su i tehnička zanimanja jer je posljednjih godina sve prisutnija želja, ali i iskazana potreba, za samozapošljavanje uz potporu kroz otvaranje paušalnih obrta i samostalne djelatnosti. Tehnička su zanimanja trogodišnja, a nastava se, kao i inače, najčešće odvija u poslijepodnevnim satima. Nije rijetkost ni doškolovanje preko Zavoda za zapošljavanje, koji u tom slučaju pokriva sredstva, što naravno podrazumijeva da je osoba u evidenciji Zavoda.

Na pitanje ima li interesa za upisivanje i primjećuje li nekakav trend porasta, Mišan kaže kako je prije 10-tak godina uočen pad zanimanja, nakon čega je, izuzev pandemijske 2020. godine, interes svake godine sve veći. Najbolje se to osjetilo već naredne 2021. godine koja je počela vraćati dobre brojke i trend pojačanog interesa.

Učenje i završavanje programa ništa ne bi značili ukoliko ne postoji mogućnost uspješnog zapošljavanja, a kako nam kaže Mišan, njihove povratne informacije, dakle od samih polaznika, govore da se velik dio njih nakon programa obrazovanja uspješno zaposlilo.

Razlozi zbog kojih se netko odlučio na doškolovanje, su različiti, a neke od njih otkrili su nam naši sugovornici.

Rovinjež Stanislav Briškoski (43) jedan je od onih koji je uspješno završio program i stekao zvanje IV. stupnja hotelijersko-turističkog tehničara. Briškoski je ujedno predsjednik istarskog Ceha ugostitelja pri Obrtničkoj komori i član Upravnog vijeća HTZ-a. Razlog zašto se on odlučio na prekvalifikaciju, iako već godinama ima uspješnu poslovnu karijeru u ugostiteljstvu, jest taj što je kao mladić izabrao smjer elektromehaničara, koji je u to vrijeme za mladiće njegovih godina bio iznimno zanimljiv. Međutim, kako se u obitelji već dugo bave turizmom, a turizam se, kaže Briškoski, nametnuo kao vodeća grana u Istri, i sam se uključio u obiteljski posao. Kako je o poslu učio isključivo kroz iskustvo rada, smatrao je da tu ima i više nego velikog prostora za poboljšanjem i unaprjeđenjem.

Odluka da upiše program obrazovanja za odrasle došla je kao logičan slijed u njegovim kratkoročnim i dugoročnim planovima. Na početku, priča nam, uzeti knjigu u ruke bilo je posebno neobično iskustvo. Povratak na učenje događao se tijekom vremena potpuno prirodno, uz njegovu kćerkicu školarku, koja ga je podsjetila kako je to nekad izgledalo i u njegovom, sad već prilično davnom životu. Sjetiti se nekih stvari, obnoviti i neka stara, a zaboravljena znanja, pričinjavalo mu je zadovoljstvo, a s vremenom sve je lakše savladavao gradivo, priča nam Briškoski.

Otkriva nam da je kroz obrazovanje upoznao ljude sličnih priča kao što je i njegova. Riječ je o ljudima srednjih godina kojima se turizam nametnuo i kao propulzivna grana odredio profesionalni zaokret.

"Jako sam puno naučio. Kako rješavati probleme u poslu, gdje su najčešće greške, kako voditi tim i menadžment", sa zadovoljstvom ističe Briškoski, koji s puno simpatija spominje svoje predavače koji su, prema njegovim riječima, nesebično dijelili svoja znanja i jako puno mu pomogli da još bolje upozna posao s kojim se planira baviti i u nastavku karijere. Sada, zaključuje Briškoski, u velikoj mjeri vlada kompletnom materijom", kaže.

Stanislav Briškoski

"O cjeloživotnom obrazovanju imao sam potpuno drugačije, moglo bi se reći i negativno mišljenje. Nakon ovog iskustva, moje mišljenje je u potpunoj suprotnosti, a čini se da ni sam nisam gotov s nastavkom obrazovanja", s osmijehom nam priča Briškoski, dajući naslutiti da planira daljnje školovanje.

Puljanka Dorijana Zvečevac (56) ispričala nam je svoje iskustvo i susret sa "školskim klupama", te kaže kako je tečaj ECDL (Europska računalna diploma, dokaz o informatičkoj pismenosti) položila nedavno i da je za nju to bilo izazovno iskustvo, ali odlučila se za njega jer je, nakon dugogodišnjeg povremenog rada kao njegovateljica, ali i iz zdravstvenih razloga, odlučila promijeniti posao.

"Ukazala mi se prilika za rad u firmi koja traži poznavanje talijanskog jezika, kao i osnove poznavanja rada na računalu", prepričava nam svoje iskustvo Zvečevac. Bez ikakvog predznanja u roku je savladala obrazovni sadržaj, položila sve ispite i stekla zvanje ECDL operaterke, pohvalila nam se one. Nije bilo lako, kaže Zvečevac, ali uz odličnu predavačicu u Algebri stekla je sasvim nove vještine koje će joj, osim profesionalno, poslužiti i u privatnom životu.

Dorijana Zvečevac na kraju zaključuje kako je riječ o jednom lijepom iskustvu, koje je za nju nešto sasvim novo, ali prije svega dragocjeno. U budućnosti, kaže nam, razmišlja i o upisivanju tečaja za strane jezike kako bi ih usavršila, budući da je završila za recepcionara, pa bi svakako voljela obnoviti svoje znanje.

Povezane vijesti

• U iduće tri godine za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb više od 440 MILIJUNA KUNA
• Istarska županija nastavlja s brojnim ulaganjima u obrazovanje: U iduće tri godine izdvojit će se 132,6 milijuna kuna
• Miletić obećao da će se SVA NASTAVA U ISTRI ODVIJATI U JEDNOJ SMJENI