Glavna strateška smjernica za opstanak našeg maslinarstva je svladati sve probleme koji stoje na putu proširenja ekološke maslinarske proizvodnje, a to su u najvećoj mjeri zaštita i gnojidba

Potražnja za kvalitetnim maslinovim uljima neprestano raste na globalnoj razini. Da bi Istra i Hrvatska pridobila nova tržišta potrebno je stvoriti jedinstveni proizvod i što je još važnije proizvod s ekološkim predznakom. Stog aspekta ekološko maslinarstvo je sudbina opstanka glavnine hrvatskih maslinara, naglasio je dr. sc. Đani Benčić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta na nedavno održanom predavanju u Sveučilišnoj knjižnici u sklopu projekta Zelena knjižnica.

Ova je godina prvi put proglašena godina hiperprodukcije maslinovih ulja u Španjolskoj i Italiji pa se od EU traže sredstva za dodatno zbrinjavanje ovih zaliha. Međutim činjenica je da su te zalihe uglavnom dobivene iz super intenzivnog uzgoja masline. Takva se ulja mogu naći na policama trgovina po niskim cijenama što je talijanskim i španjolskim proizvođačima prihvatljivo budući su povukli ogromna sredstva iz EU pri podizanju i održavanju postojećih nasada što im je umanjilo troškove proizvodnje. Našim maslinarima snižavanje cijene ulja predstavlja nemoguću misiju jer su troškovi proizvodnje visoki. Stoga je glavna strateška smjernica za opstanak našeg maslinarstva svladati sve probleme koji stoje na putu proširenja ekološke maslinarske proizvodnje, a to su u najvećoj mjeri zaštita i gnojidba.

Proizvođači maslinovih ulja u Hrvatskoj ne mogu se mjeriti s Italijom ili Španjolskom. Samo Andaluzija ima sto milijuna stabala. To je intenzivna proizvodnja jeftinog maslinovog ulja, jedan radnik na 60 hektara. Ne samo da strojno beru masline, nego ih i režu strojno. Nepregledne površine pod maslinama prskaju pesticidima od 13 do 30 puta godišnje. U talijanskim maslinicima osam su puta prskali samo protiv svrdlaša. U tlu ima toliko dioksina kojeg se nikada neće osloboditi. Takvo ulje košta 4 - 5 eura. Kvaliteta našeg ulja s tim je neusporedivo bolja. Mi na tržište moramo plasirati nešto posebno, jedinstven proizvod, nešto po čemu će nas razlikovati. Jedinstveno ulje autohtonih sorata i sa zaštitom izvornosti. To znači proizvedeno, prerađeno i punjeno na području Istre. Budućnost je u ekološkoj proizvodnji. I takvo ekološko ulje ne trebamo prodavati ispod 150 kuna, naglašava Benčić.

Nakon globalnog zatopljenja klima u Istri više nije nešto što daje ulju posebnost. Ono što je jedinstveno jesu autohtone sorte, naglasio je profesor. Tu je šansa da dokažemo da su naša ulja jedinstvena. Naveo je primjer žižolere. Govoreći o sortama kaže da je napravljeno 300 analiza genetskih sorti. Svaka sorta je jedinstvena. Otkrio je nove sorte - genotipove u Brtonigli i u mnogim drugim općinama. Buža muška isto je što i plominka i črnica, kaže. Oko Pule je sorta Drobnica, a oko Buja Brambolina. Sve te autohtone sorte treba zaštititi.

Kad je riječ o izazovima ekološke proizvodnje kaže da nije svaki teren pogodan. Najteže je u valicama gdje se dugo zadržava vlaga. Bura je opasna, ali kada je umjerena tada je blagoslov, jer isušuje krošnju i prevenira bolesti. U zadnje vrijeme raširio se rak masline na koji je najosjetljivija sorta fratojo, a rošinjola je otporna. To je bakterijska bolest koju širi maslinova muha, jer se ta bakterija nalazi u želucu maslinove muhe. Neke od metoda ekološke poljoprivrede koje daju rezultate su mikoriza tla - apliciranje gljivica u tlo, korištenje nano čestica i ozon. Neće se uništiti sve štetnike i uzročnike bolesti, ali će ih uspjeti držati pod kontrolom. Citirao je tvrdnju poznatog stručnjaka za masline Itala Žužića iz Tara koji kaže - čuvajte se ako nekog štetnika uopće nema te godine u masliniku, jer priroda će to vratiti na način koji vam se neće sviđati. Drugim riječima ne smije se uništavati baš u potpunosti sve jedinke štetnika, jer dobit ćemo sterilno tlo. Osim toga važno je u maslinik vratiti humus, jer se tada i suše lakše podnose. Koristi se prirodno gnojenje, među kojima i kominu s enzimima. Velika prednost Hrvatske ogleda se u nezagađenim tlima.

Botanička je definicija, kaže Benčić, "gdje maslina odustane Mediteran prestane". Još uvijek je 90 posto svjetske proizvodnje masline i maslinovog ulja vezano samo za mediteranski bazen, od toga 60 posto za Španjolsku i Italiju. Španjolsku koja drži 30 posto tržišta s 300 milijuna stabala, i Italiju koja drži isto toliko tržišta, s dvjesto milijuna stabala, ali uvozi i španjolska ulja. Za vratom im puše Turska jer je od 90 došla na 150 i ide prema 200 milijuna stabala. Tu su i Tunis, Alžir, Maroko, Portugal, Grčka…U Hrvatskoj je danas u proizvodnji oko dvadesetak tisuća hektara maslinika, odnosno 5,5 do 6 milijuna stabala, od toga je u Istri maksimalno dva milijuna stabala.

Povezane vijesti

• Klaster se ukida i postaje zadruga
• Propao kroz šaht i teško se ozlijedio
• Suzbijanje maslinove muhe mora se provesti ovaj tjedan