VREMEŠAN I VEDROG DUHA
POZNATI BUZEĆAN BOŽO JAKOVLJEVIĆ NAVRŠIO JE 95. GODINU ŽIVOTA Za rođendan poželio kemijsku olovku i trgovački papir, a uskoro će završiti knjigu o rijeci Mirni
Svaki dan čitam 'Glas Istre', pratim buzetske teme, sport, lokalnu politiku i sve vezano uz Buzet. Stalno nešto pišem. Imam rukopisa koliko hoću. Uskoro ću završiti knjigu o rijeci Mirni. Kada radim ne razmišljam o drugim stvarima. To svima preporučujem, radite što volite i bez obzira na godine biti ćete dobro, poručio je Jakovljević, dobro raspoložen i s osmijehom na licu
Arhiva/Božo Jakovljević na proslavi 90. rodjendana
Upravo je navršio 95. godinu života. Unatoč svojoj poodmakloj životnoj dobi i zdravstvenom stanju, poznati Buzećan, magistar Božo Jakovljević, ima svoje životne radosti, veselje i interese. Planira i izdavanje novih publikacija, a za rođendan je poželio - kemijsku olovku i trgovački papir!
- Svaki dan čitam Glas Istre, pratim buzetske teme, sport, lokalnu politiku i sve vezano uz Buzet. Stalno nešto pišem. Imam rukopisa koliko hoću. Uskoro ću završiti knjigu o rijeci Mirni. Kada radim ne razmišljam o drugim stvarima. To svima preporučujem, radite što volite i bez obzira na godine biti ćete dobro, poručio je Jakovljević, dobro raspoložen i s osmijehom na licu.
Sa svime zadovoljan
Za svog poznatog stanara, ravnateljica Doma za starije osobe u naselju Goričica Gordana Helen Šišović, reći će da ga odlikuje pozitivna energija i stvaralačka kreativnost. Jedan je od onih korisnika koji je sa svime zadovoljan, i s prehranom i sa smještajem.
Jakovljević je u Buzet, za ravnatelja osnovne škole 1948. godine došao kao 22-godišnjak. Bio je povjerenik za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara te od 1970. godine do umirovljenja savjetnik Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu u Rijeci.
Još je donedavno držao titulu najstarijeg aktivnog istarskog urednika koji knjige uređuje iz staračkog doma. Kroz godine svoga djelovanja i uređivanja, prvo buzetskog zbornika, potom i lupoglavskog te laniškog zbornika, i sam je postao pravom enciklopedijom istarskog sjevera. Jedini je živući Buzećan čije je stvaralaštvo 2005. godine uvršteno u dotad objavljenih šest knjiga "Hrvatskog biografskog leksikona" u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Svoje mjesto našao je kao publicist koji se posvetio istraživanju prošlosti Buzeta, novije istarske kulturne i političke povijesti te osobito školstva u Istri u 20. stoljeću.
Autor je i urednik brojnih izdanja. Bio je dugogodišnji predsjednik Katedre Čakavskog sabora u Buzetu, glavni organizator znanstvenih skupova "Buzetski dani" te pokretač i od 1976. urednik cijele edicije buzetskog zbornika. Kao tajnik Samoupravne interesne zajednice za kulturu tadašnje buzetske općine i SIZ-a za znanost Republike Hrvatske, bio je pokretač organizirane zaštite spomenika kulture na Buzeštini, kako svjetovnih, tako i sakralnih.
Monografija o Buzetu
Za 95. rođendan Božu Jakovljevića je u Domu za starije posjetila predsjednica Katedre Čakavskog sabora Buzet i resorna gradska pročelnica Elena Grah Ciliga, a njegov mlađahni suradnik Matija Nežić, u sklopu projekta "Buzet u sjećanjima - Memoria Pinguentina" Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda", posvetio mu je bilješku povezavši njegovu životnu obljetnicu s 60. godišnjicom objave knjige "Buzet i njegov kraj Buzeština".
- Poznati geograf i sveučilišni profesor dr. Ivo Rubić (1897.–1961.) i njegov bivši učenik Božo Jakovljević, koji je tada obnašao dužnost upravitelja osmoljetke u Buzetu, krenuli su davne 1957. godine u zajednički projekt izrade monografije o Buzetu. Trebala je to biti "popularno naučna knjiga, namijenjena kao pomoćna knjiga svim đacima škola komune Buzeta, za turiste i opće poznavanje problema komune". Radovi na rukopisu su se odužili, a zdravstveno stanje dr. Rubića i nedostatak sredstava bili su glavni razlog da je sve potrajalo četiri godine. Unatoč svemu, knjiga je dovršena i bila spremna za tisak početkom 1961. godine. Sam Rubić zadovoljan rezultatom napisao je: "(…) bit će to najbolji vodič što ga je Istra do sada (od oslobođenja) dala.", zabilježio je Matija Nežić.
Prilikom svog desetodnevnog boravka u Buzetu u travnju 1959. godine akademski slikar Ivo Mirković izradio je trinaest manjih i većih crteža koji su korišteni kao ilustracije u knjizi, a naslovnicu je osmislio učitelj Mladen Kaštela.
Dr. Ivo Rubić umro je 2. travnja 1961. godine pa je briga oko tiska ostala na leđima Jakovljevića. Knjiga "Buzet i njegov kraj Buzeština" tiskana je kao rukopis 1961. godine i prva je to knjiga u izdanju Pučkog otvorenog učilišta, tada Narodnog sveučilišta "Augustin Vivoda" Buzet. Bio je to uvod u niz kasnijih izdanja koja će tematizirati Buzeštinu i njenu povijest, a na neki je način i najavila bogatu kulturnu aktivnost u vrednovanju materijalne i nematerijalne baštine kojoj je smjer dao upravo Jakovljević.
Kao rođendanska čestitka Jakovljeviću za njegov 95. rođendan, ovaj je njegov prvijenac postao i prva knjiga dostupna u digitalnoj verziji na stranicama Pučkog učilišta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
