U razdoblju Jakovljevićeve aktivnosti sanirani su bedemi buzetskog Starog grada, Mala i Vela vrata, uređena su pročelja zgrada na trgu Vela šterna, saniran bedem pod crkvom svetoga Jurja, sanirani bedemi Roča…, mnogo crkvi i kapelica diljem Buzeštine. Novaca je bilo malo, ali Jakovljević je znao usmjeriti sredstva i motivirati stanovništvo i lokalne poduzetnike

Od prosvjetnog i kulturnog djelatnika, publiciste, osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Katedre Čakavskog sabora Buzet, pokretača organizirane zaštite spomenika kulture na Buzeštini i dugogodišnjeg suradnika Glasa Istre mr. sc. Bože Jakovljevića, na komemoraciji održanoj u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Buzet u Narodnom domu, oprostili su se danas suradnici i prijatelji, uz članove njegove obitelji.

- Mr. sc. Božo Jakovljević iza sebe je ostavio jedno impresivno publicističko naslijeđe. Rekao bih da je on na neki način bio kroničar našega doba, našega grada. Kada bih nešto izdvojio iz njegova djela, bio bi to Buzetski zbornik, koji se u kontinuitetu pojavljuje 47 godina i koji je postao jedan nezaobilazni pripovjedač našeg vremena koji svjedoči o buzetskoj povijesti, ali i kronološki bilježi aktualne događaje iz kojih se da analizirati koji su bili prioritet u pojedinom vremenskom razdoblju, istaknuo je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.

Rođen 1926. godine u selu Bijela kraj Daruvara, od svoga dolaska u Buzet 1948. godine za ravnatelja osnovne škole, više od 70 godina, Jakovljević je bio neumoran kulturni i društveni djelatnik koji je trajno zadužio buzetsku povijest, prosvjetu i kulturu. Svojim nesebičnim zalaganjem, požrtvovnošću i upornošću zamjetno je obilježio Buzeštinu ne samo na prosvjetnom, već i na znanstveno - istraživačkom i kulturnom planu, poručila je predsjednica Katedre Čakavskog sabor Buzet Elena Grah Ciliga.

- Mr. sc. Jakovljević istraživao je povijest Buzeta, noviju istarsku kulturnu i političku povijest te osobito školstvo u Istri u XX. stoljeću. Kao rezultat višedesetljetnog proučavanja povijesti školstva u Istri, a posebice njezinom sjevernom dijelu, Buzeštini, 2006. objavljena je njegova knjiga 'Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri'. U području izdavaštva, Jakovljević je autor i suautor nekoliko knjiga, mnogobrojnih članaka u časopisima i zbornicima, a bio je i urednik brojnih publikacija.

Uz prof. dr. Alojza Jembriha i prof. Antuna Heka, bio je član uredničkog odbora pretisaka knjige Stjepana Konzula Istranina. Izražavajući sućut, profesor Jembrih u svom je e-mailu istaknuo kako se zaslugom Bože Jakovljevića dobilo nekoliko pretisaka hrvatskih knjiga uraške tiskare.

- Božu Jakovljevića ipak ćemo najviše pamtiti kao inicijatora, osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Katedre Čakavskog sabora Buzet te pokretača i urednika Buzetskog zbornika. Bio je osnivač Katedre i njezin predsjednik od 1970. do 2008. godine, a zatim potpredsjednik Katedre od 2008. godine gotovo do kraja svoga života. Na njegovu je inicijativu pod nazivom Buzetski dani, 1970. godine započelo djelovanje buzetske Katedre Čakavskog sabora. Te je godine održan prvi znanstveni skup. Spomenik njegovom djelu koje je ostavio u nasljeđe, i koji nadilazi vrijeme i generacije, je Buzetski zbornik, godišnjak i edicija koja na tisuće i tisuće stranica svojim sadržajem predstavlja velik doprinos osvjetljavanju buzetske povijesti i suvremenosti, kulture i tradicije, otkrivanju, očuvanju i vrednovanju materijalne i nematerijalne baštine. Glavni je urednik prvih 36 knjiga objavljenih brojeva Zbornika, edicije koja danas broji 47 knjiga, poručila je Grah Ciliga te podsjetila da je Jakovljević za svoj angažman u zajednici nagrađen Plaketom Općine Buzet 1984. godine, Nagradom Grada Buzeta 1994. godine te Zlatnom plaketom Grada Buzeta 2008. godine.

Još je kao mladi učitelj, istaknuo je Matija Nežić iz Katedre Čakavskog sabor Buzet, Jakovljević preuzeo breme kulture i brigu o baštini. Kao prosvjetni radnik svoj je doprinos u očuvanju spomenika i baštine započeo perom: odnosno edukacijom.

- Kroz djelatnost znanstvenog skupa Buzetski dani okupio je i stvorio veze s nizom suradnika iz različitih polja znanosti, od povjesničara, povjesničara umjetnosti i restauratora. Te su veze svakako pridonijele da tadašnji Institut za povijest umjetnosti pokrene opsežan projekt dokumentiranja povijesnih jezgri, a što je bila osnova za kvalitetan pristup obnovi. Božo Jakovljević bio je veza između lokalne političke vlasti i raznih stručnjaka. Pribavljao je mišljenja struke i postupao po njima. Kada je 1986. godine postao tajnik Samoupravne interesne zajednice za kulturu, fizičku i tehničku kulturu, započela je organizirana zaštita spomenika kulture na Buzeštini, a 1988. godine osnovan je Odbor za revitalizaciju povijesnih jezgri i zaštitu spomenika kulture Grada Buzeta. U tom prvom mandatu imenovan je tajnikom, kasnije je preuzeo funkciju predsjednika koju je obnašao gotovo do odlaska u Dom za starije, istaknuo je Nežić.

U tom razdoblju Jakovljevićeve aktivnosti sanirani su bedemi buzetskog Starog grada, Mala i Vela vrata, uređena su pročelja zgrada na trgu Vela šterna, saniran bedem pod crkvom svetoga Jurja. Sanirani bedemi Roča…, mnogo crkvi i kapelica diljem Buzeštine. Novaca je bilo malo, ali Jakovljević je znao usmjeriti sredstva i motivirati stanovništvo i lokalne poduzetnike da se zajedničkim snagama ti objekti spase od propadanja. Za jednog okupljanja prozvali su ga buzetskim ministrom kulture, posjetio je Matija Nežić te istaknuo da je Božo Jakovljević ključna ličnost kulturne scene Buzeštine koji je svoj položaj iskoristio u plemenite svrhe, ostavio za sobom mnoga dobra djela za zajednicu, ali i utkao smjer kojim se može sigurno nastaviti kretati.

Povezane vijesti

• Sjećanje na pogibiju 43 labinska partizana
• ŽUPNIK ILIJA JAKOVLJEVIĆ OTKRIVA kako je Božo Milanović "riješio" s Francuzima, Rusima, Titom i Stepincem da se Istra pripoji Hrvatskoj
• POZNATI BUZEĆAN BOŽO JAKOVLJEVIĆ NAVRŠIO JE 95. GODINU ŽIVOTA Za rođendan poželio kemijsku olovku i trgovački papir, a uskoro će završiti knjigu o rijeci Mirni