Počela sanacija lođe pazinskog zvonika

Pazinski zvonik ponovo pod skelama (M. RIMANIĆ)

Kako kaže viša stručna suradnica za kulturu u Gradu Pazinu Emina Svilar, sanirat će se zidovi lođe za što je Ministarstvo kulture RH osiguralo 100 tisuća kuna, a Grad Pazin oko 40 tisuća kuna

Lođa sa zvonima zvonika pazinske župne crkve sv. Nikole ovih je dana okružena skelama. Kako kaže viša stručna suradnica za kulturu u Gradu Pazinu Emina Svilar, sanirat će se zidovi lođe za što je Ministarstvo kulture RH osiguralo 100 tisuća kuna, a Grad Pazin 40-tak tisuća kuna. Zapravo radi se o jednoj od faza na višegodišnjem projektu obnove pazinskog zvonika. Naime, 2004. stručno povjerenstvo Konzervatorskog odjela u Puli konstatiralo je kako je zvonik župne crkve Sv. Nikole teško oštećen. U najlošijem su stanju bili su željezni križ na vrhu piramide, kamena kugla u dnu vidljivog dijela križa, a kako nije bilo odvoda oborinskih voda iz lođe sa zvonima oštećena je ograda lođe i parapet ispod nje, a u nezavidnom je stanju bila metalna konstrukcija koja nosi zvona, stubište koje vodi kroz trup zvonika te međukatni podesti.

Izuzetno zahtjevni radovi sanacije

Tijekom dosadašnjih radova demontirana je metalna konstrukcija i stakloplastične valovite ploče iznad zvona. Potom je uslijedilo postavljanje mreža od varenog Rabitz pletiva, koje su pričvršćene na okvire oblikovane prema otvorima trifora lođe. Nakon rekonstrukcije drvenih međukatnih konstrukcija i postavljanja zaštitnih mreža postavljena je hidroizolacija, a uređeni su podovi lođe te piramida zvonika. U prolazu u prizemlju zvonika, nakon skidanja stare žbuke i čišćenja zida sanirani su kameni zid i svod.

Preklani, uoči blagdana Svih svetih, nakon više od godinu dana šutnje, ponovo su se oglasila zvona s pazinskog zvonika. Zbog procjene statičara da zvonjenje, odnosno rezonancija koja pri tom nastaje, negativno utječe na kamenu konstrukciju zvonika, posebno lođe u kojoj je postavljena metalna konstrukcija za zvona, zvona su bila isključena. Budući da je zvonjava sastavni dio liturgije i drugih vjerskih obreda, vjernici nisu bili zadovoljni da se zvona ne oglašuju, pa su kao privremeno rješenje, nabavljena i montirana elektronska zvona, koja ne izazivaju fizičke vibracije, kao što je to slučaj s pravim zvonima.

Zvonik je visok čak 45 metara

Elektronska zvona su ustvari zvučnici montirani na drvene nosive grede nad lođom za zvona, povezana s elektronskim uređajem koji je montiran u crkvi. Elektronska zvona raspolažu brojnim mogućnostima zvonjenja, a izbor pojedine vrste zvonjenja, ovisno o obredu i oglašavanju sata na zvoniku vrši se elektronskim uređajem instaliranim u crkvi.

Pazinski zvonik podignut je pred više od tristo godina, 1705. u vrijeme cara Josipa I., kada je predsjedajući komore bio grof Karlo od Breinera, biskup porečki grof Aleksandar Adelasi, kapetan pazinski barun Benvento Ruvere, a pazinski prepozit Ivan Fator, uklesano je na ploči nad južnim portalom prolaza koji kroz zvonik vodi prema crkvi. Prije njega crkva je imala zvonik prigrađen uz zapadno pročelje. Zvonik je sazidan od kamenih blokova, visok je 45 metara, lođu sa zvonima sa svake strane krase po tri arkade, a nekoć je imao četiri zvona ukupne težine 2.850 kilograma, od kojih su tri 1916. skinuta za potrebe vojske. Na njihovo su mjesto 1928. stavljena tri zvona ukupno teška 3.200 kilograma, ali 1942. za potrebe talijanske vojske skinuto je najveće, pa je njegovo mjesto ostalo prazno. Danas zvonik župne crkve Sv. Nikole ima samo dva zvona: jedno teži oko 1.100, a drugo oko 700 kilograma. (M. RIMANIĆ)