90. GODIŠNJICA SMRTI
VLADIMIR GORTAN PAO ZA SLOBODU KOJU DANAS UŽIVAMO Fašizam je u Istri rođen odmah nakon 1918. kada je Italija okupirala ove krajeve
(M. RIMANIĆ)
Presuda je izvršena u zoru 17. listopada u Gortanovoj uvali kod Pule. Streljačkim strojem od 28 fašista zapovijedao je rovinjski podestat De Vescovi. Nakon što je vezan za stolac, Gortan je svećenika pitao da zajedno izmole pet Očenaša, što je ovaj odbio rekavši kako je sada dovoljan samo jedan. Kada je prije smrti zatražio vode, konzul De Turris mu je odgovorio: "Dat ćemo ti mi odmah i ručak, a ne samo vode
Predstavnici pazinske Udruge antifašista i Mjesnog odbora Beram položili su cvijeće i zapalili svijeću na grobnici Vladimira Gortana u Podbermu, u povodu 90. obljetnice njegove smrti. U ovoj je prigodi predsjednik pazinskih antifašista Milan Antolović pozvao prisutne da minutom šutnje odaju dužnu počast ovdje sahranjenom Vladmiru Gortanu, koji je kao i mnogi tijekom antifašističke borbe i Domovinskog rata pao u borbi za slobodu koju danas uživamo.
Mnogo žrtava zbog fašističke politike
- Fašizam je rođen u Istri odmah nakon 1918. kada je Italija okupirala ove krajeve nakon raspada Austrougarske. Od početka je talijanska vladavina u Istri bila obilježena nastojanjem uništenja slavenskog življa. Mnogo je žrtava palo zbog takve politike koju je Italija ovdje vodila. Zahvaljujući našim antifašistima, narodnjacima i Narodnooslobodilačkom pokretu ovi su prostori tijekom Drugog svjetskog rata oslobođeni, a nakon rata i definitivno pripojeni tada međunarodno priznatoj Jugoslaviji, rekao je Antolović.
- Zahvaljujući borbi narodnjaka, antifašista i hrvatskog svećenstva ostali samo svoji na svome, ostali smo Hrvati i danas građani Hrvatske države, rekao je Antolović.
Da podsjetimo, prije 90 godina, 17. listopada 1929. Gortan je strijeljan u Puli kao pripadnik tajne antifašističke skupine koja je 24. ožujka 1929. oružanom akcijom nastojala žitelje okolnih naselja potaknuti na bojkot izbora sa samo jednom, fašističkom listom, koji su se za cijelu Pazinštinu održavali u Pazinu. Skupina koja se obično naziva Gortanovcima pucanjem u zrak htjela je zastrašiti ljude i nagnati ih da se vrate kućama. No, nastala je panika pa je u metežu jedna osoba poginula, a jedna ranjena.
Strijeljan u zoru kao opomena ostalima
Članovi skupine ubrzo su uhićeni, a Vladimir Gortan je kao opomena ostalima 16. listopada 1929. osuđen na smrt strijeljanjem. Kazna je izvršena već idućeg dana, prije zore. Ostali pripadnici skupine - Živko Gortan, Viktor Bačac te Dušan i Vjekoslav Ladavac osuđeni su na po 30 godina zatvora. Tom su događaju prethodili izbori 1921. i 1924. kada fašisti nisu dopuštali glasovanje hrvatskim biračima zbog bojazni da će glasovati za svoje, a ne fašističke kandidate.
Nakon ove akcije koja je izazvala paniku među fašistima, provedena je drastična istraga, uhićen je velik broj osoba koje su podvrgnute torturi kako bi se iznudila bilo kakva informacija o događaju. Nakon toga su pred Specijalni sud za zaštitu države koji je iz Rima, zbog zastrašivanja Istrana, došao u Pulu izvedeni Vladimir Gortan, star 25 godina, Viktor Baćac, star 23 godine, Živko Gortan, star 25 godina, Dušan Ladavac, star 19 godina i Vjekoslav Ladavac, star 17 godina.
Iako je tužitelj tražio smrtnu kaznu za svu petoricu optuženih, zalaganjem papinskog nuncija u Beogradu, posredstvom dr. Vjekoslava Gortana, papa Pio XI. intervenirao je kod talijanske vlade. To je četvorici Gortanovaca spasilo život. Nažalost, Vladimir Gortan, koji nije bio na mjestu kobnog događaja, već je u to vrijeme bio na drugom zadatku u Brestovici, žrtvovan je kao opomena Istranima koji se žele suprotstaviti fašizmu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
