IZAZOVI ZELENE TRANZICIJE

PANEL "ENERGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA": Kad je u pitanju održivi razvoj ovih prostora - nužno je zaustavljanje divlje gradnje koja neumorno i surovo crpi prostorne resurse u priobalju

| Autor: Marcello ROSANDA
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


Na današnjoj konferenciji "Izazovi zelene tranzicije", koja se u organizaciji Glasa Istre održala u Balama, održan je panel "Energija održivog razvoja", i to na temu proces zelene energetske tranzicije, izazovi i prilike vezane uz obnovljive izvore energije.

Moderator panela je bio Milan Pavlović, a o ovoj temi govorili su sljedeće panelistice i panelisti: Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost FZOEU, dr. sc. Goran Leci, predsjednik Uprave KONČAR – Digitala, Miodrag Šarac, direktor Adriatic Biodizela, istarski župan Boris Miletić te Tamara Tarnik, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i održivi razvoj HEP-a.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost središnje je mjesto prikupljanja i ulaganja izvanproračunskih sredstava u programe i projekte zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Mnogi od tih programa realizirali su se i na području naše županije, te su brojne jedinice lokalne samouprave zahvaljujući njima uspjele na svom prostoru značajno podići ekološke standarde u raznim područjima.

Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda Maja Rajčić pojasnila je što je do danas Fond ponudio poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave u cilju energetskog razvoja Hrvatske:

- Fond je od svog osnutka ponudio apsolutno sve - jer, i u samom nazivu koristi i zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naša misija je da pratimo želje, potrebe i realizaciju projekata u tim područjima.

Za ovu godinu smo napravili najambiciozniji financijski plan do sada, jer planiramo 877 milijuna kuna plasirati u razne projekte i programe, kako zaštite okoliša, tako i energetske učinkovitosti. Prije mjesec dana otvorili smo javni poziv za obnovljive izvore energije, i u pet dana smo ga već i zatvorili. Preliminarnim pregledom zaprimljenih prijava, dosta kuverti je imalo na poštanske naljepnice s područja iz Istre, tako da očekujem da će značajni dio tih sredstava otići upravo i na ovo područje. Hrvatska je definitivno ukorak s europskim trendovima, a u nekim segmentima smo i pioniri. Drago mi je da je Istra prepoznala projekt proizvodnje energije iz vodika, a fond će to pratiti sa svojim sredstvima rekla je Rajčić.

Europska komisija donijela je Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. HEP je neosporno jedan od predvodnika zelene tranzicije na području jugoistočne Europe, a Tamara Tarnik, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i održivi razvoj HEP-a, govorila je koliko su obnovljivi izvori energije u ovom trenutku zastupljeni u HEP-ovoj proizvodnoj mreži i kako je tekao njihov razvoj:

- Imamo kilovata... imamo i vjetroelektranu, grade se solarne elektrane, imamo dvije energane na biomasu, a također, 50-postotni smo vlasnici elektrane Krško, rekla je Tarnik.

Jedna od najaktualnijih tema kad je u pitanju održivi razvoj ovih prostora je zaustavljanje divlje gradnje koja neumorno i surovo crpi prostorne resurse u priobalju, ali ne samo tamo.

O "borbi" s tim gorućim problemom u Istri govorio je istarski župan Boris Miletić:

- Imamo sustavan problem u Hrvatskoj. Svi skupa smo odgovorni sačuvati prostor i to je vrlo bitno. Agresija na prostor u Istri je velika, i ljudi koji imaju višak kapitala žele nešto učiniti s njime. Kada pričamo o bespravnoj gradnji, pojedinci uživaju benefit na štetu čitave zajednice. Godine 2019. probili smo 300 megavata struje koja se troši u sezoni, mreža je bila napregnuta i pitanje je koliko još možemo primati turista. Trebalo bi povećati kvalitetu usluge, a ne broj ljudi. Izgradnja novih obnovljivih izvora energije tražit će promjene u funkcioniranju gospodarstva - do 2013. smanjiti za 30 posto ispušne plinove, recimo. Naš je cilj osigurati 400 megavata iz obnovljivih izvora. Mi smo autodestinacija i sve se više koriste električna vozila i moramo osigurati mrežu napajanja da opslužimo naše goste koji dolaze takvim automobilima, rekao je Miletić.

Hrvatska u ovom trenutku nema vlastitu proizvodnju biodizela, ali to će se uskoro promijeniti jer je Manšped grupa, kojoj pripada i Adria oil, u Netretiću u Karlovačkoj Županiji krenula u projekt razvoja tvornice biodizela nazvane Adriatic biodizel koja bi vrlo brzo trebala započeti s radom. Više o biodizelu i ovom projektu rekao je Miodrag Šarac, direktor Adriatic Biodizela.

- Mi smo najveća hrvatska grupacija u distribuciji goriva s 34 prodajna mjesta, te smo stopostotno u hrvatskom vlasništvu. Radimo na projektu tvornica biodizela, koje ubrzo idu u pogon. Znači do 7 posto biodizela u gorivu, dakle bioetanol. To će biti prva takva tvornica u Hrvatskoj, kapacitet će biti 20 milijuna litara biodizela koji se radi od bioloških ulja, prvenstveno od uljane repice, a moći ćemo obrađivati i otpadna jestiva ulja iz primjerice restorana. Naša procjena je da će dizel do 2050. godine ipak imati mjesto na tržištu. Sredinom godine počeli bi raditi na tom projektu i većinom ćemo izvoditi proizvod biodizel. Takvo gorivo značajno reducira CO2. Prije su postojale dvije takve tvornice, ali su zatvorile svoja vrata jer tada zakoni nisu bili dovoljno jasni. Sada je to drugačije, rekao je Šarac.

Na upit koji su najčešći prijavitelji i projekti koje Fond financira iz OIE, odgovorila je Maja Rajčić:

- Istra je primjer i predvodnik u aktivnostima obnovljivih izvora energije. Senzibilizacija građana je potrebna, ali i sada je interes jako velik. Kada smo imali poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, radili smo radionice i bilo je mnogo ljudi. Prije 7-8 godina nije bilo tako, no ljudi su sada već spremni za takve teme. Došli su do potrebne razine svijesti i udruženi su, rekla je Rajčić.

Novi projekti i nova tehnološka rješenja zahtijevaju puno ulaganja i istraživanja, no bez toga nema pomicanja granica. Na koje nove tehnologije po pitanju obnovljivih izvora energije je HEP najviše stavio naglasak, pojasnila je Tamara Tarnik:

- Kada pričamo o Plominu, u pogonu je Plomin 2 koji radi po okolišnoj dozvoli i idemo prema zelenom europskom planu, istaknula je.

Član uprave Glasa Istre Ivica Božan zaključio je konferenciju "Izazovi zelene tranzicije":

- HEP je tvrtka koja daje podršku okolišu i turizmu. Dolazim iz Omiša gdje se nalazi najveća hidroelektrana u državi. U sezoni kad ima puno turista, potrebna nam je proizvodnja struje i tu imamo jake hidroelektrane koje pomažu, no dešava se mali problem, a to je održavanje biološkog minimuma rijeke Cetine, i tu HEP izađe u susret.

Končar je 1988. godine imao tvornicu u Splitu, i u tom trenutku je u Hrvatskoj bilo više solarnih panela nego u Njemačkoj, tako da smo bili pioniri u obnovljivim izvorima energije.

U svim temama koje smo danas spominjali daleko smo otišli, i mislim da smo na dobrom putu i da ćemo biti još bolji - imamo znanje, prostora i prirodne resurse, riječi su kojima je Ivica Božan zaključio današnju konferenciju "Izazovi zelene tranzicije".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter



Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of