Ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Ante Ivančić istaknuo je da je tema izvrsnosti odabrana budući da je Hrvatska već napravila veliki iskorak u razvoju palijativne skrbi te naglasio da je palijativna skrb najkompleksniji dio zdravstvenog sustava koji treba prilagoditi trenutku i pacijentu

U organizaciji Istarskih domova zdravlja i Hrvatskog društva za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru u Poreču je održana četvrta međunarodna konferencija o palijativnoj skrbi s temom "Izvrsnost u palijativnoj skrbi". Uz domaće stručnjake iz cijele zemlje, u radu konferencije sudjelovali su i stručnjaci iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Poljske, Slovenije, Srbije i Velike Britanije, a četrdesetak izlaganja slušalo je i u šest tematskih radionica sudjelovalo tristotinjak liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, psihologa, duhovnika, volontera, predstavnika nadležnih ministarstava te regionalnih i gradskih ureda za zdravstvo i socijalnu skrb.

Veliki iskorak

Otvarajući konferenciju, ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Ante Ivančić istaknuo je da je tema izvrsnosti odabrana budući da je Hrvatska već napravila veliki iskorak u razvoju palijativne skrbi. Naime, posljednjih godina osnovane su mnoge nove strukture, timovi, centri i odjeli, pa je nastupio trenutak da se progovori o kvaliteti i izvrsnosti, naglasio je Ivančić, te dodao da je "palijativna skrb najkompleksniji dio zdravstvenog sustava koji treba prilagoditi trenutku i pacijentu".

- Potrebno je biti inventivan, što je srž palijativnog načina razmišljanja, ustvrdio je dr. Ivančić te napomenuo da je "izvrsnost ideja vodilja koja će dati dobar pravac daljem razvoju palijativne skrbi".

Zamjenica porečkog gradonačelnika Nadija Štifanić Dobrilović je naglasila da u području palijativne skrbi Grad Poreč čini značajne iskorake, pokreće mnogo dobrih i novih projekata te je u zadnjih petnaestak godina u ovoj djelatnosti značajnoj i za pacijenta i za obitelj napravljen veliki napredak. Neke od mjera koje je pokrenula porečka gradska uprava u sklopu programa palijativne skrbi su besplatna ortopedska pomagala, fizikalna terapija, te razni oblici njege, psihološke i medicinske pomoći, za što Poreč izdvaja značajna proračunska sredstva, istaknula je Štifanić Dobrilović.

Istarska dožupanica Sandra Čakić Kuhar je pak naglasila da se proteklih godina razvio prepoznatljiv istarski model palijativne skrbi oslonjen na tri važna čimbenika: zajedništvo Županije, gradova i općina u prepoznavanju potreba i njihovom rješavanju, na pomno planiranje i razvoj palijativne skrbi te posebno na iznimne ljude koji se zalažu za ovu djelatnost, njezino razvijanje i promicanje. - Zajedno trebamo težiti izvrsnosti i učiti jedni od drugih, zaključila je Sandra Čakić Kuhar.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić naglasio je pak da je razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj od velike važnosti, između ostalog i zato što raste broj pacijenata s malignim bolestima. Među njima ima sve više mladih, radi čega je palijativna skrb posebno istaknuta u nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva, kao i u zasebnom Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi za razdoblje do 2020. godine.

Aktualno stanje

U uvodnom izlaganju "Uspostava sustava palijativne skrbi u Hrvatskoj" Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva prikazala je razvoj i aktualno stanje ove zdravstvene djelatnosti. Mreža palijativne skrbi uvrštena je i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a sa zadnjim danom kolovoza nacionalni resursi palijativne skrbi obuhvaćaju 35 koordinatora za palijativnu skrb, 29 mobilnih palijativnih timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 18 županija, te 349 palijativnih postelja u bolničkim zdravstvenim ustanovama. U Istri su u završnoj fazi pripreme za ugovaranje deset palijativnih postelja u Domu zdravlja u Pazinu te po tri palijativne postelje u Labinu i Umagu, izvijestila je Predavec.

U daljem planiranju i razvoju palijativne skrbi posebna se pozornost obraća ranjivim skupinama, uključujući djecu, branitelje, bolesnike s uznapredovalim dementnim poremećajima, bolesnike na respiratoru, palijativno-gerijatrijske bolesnike i osobe s invaliditetom. Edukacijskim programima obuhvaćeno je 1.500 profesionalaca palijativne skrbi, a javnim tribinama i edukacijom stanovništva podigla se svijest o važnosti i dostupnosti palijativne skrbi, istakla je Predavec, te zaključila da je zajednički zadatak svih koji sudjeluju u sustavu palijativne skrbi "doprinos boljoj skrbi za palijativne bolesnike i njihove obitelji, s osnovnim ciljem ublažavanja patnji i povećanja kvalitete života sagledavajući i zadovoljavajući ukupne zdravstvene, socijalne, psihološke, duhovne i druge potrebe".

U nastavku konferencije predstavljeno je četrdesetak izlaganja o raznim aspektima palijativne skrbi kojima su obuhvaćene teme u rasponu od usko medicinsko-specijalističkih do etičkih, organizacijskih, psiholoških i edukacijskih. Od istarskih tema predstavljenih na konferenciji izlaganje Dijane Majstorović i suradnika s Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli "Intervencije za unaprjeđenje palijativne skrbi u ustanovama za starije i nemoćne osobe" kojemu je zaključak da treba poticati suradnju između osoblja ovih ustanova, njihovih korisnika i obitelji kako bi se umirućim korisnicima pružila bolja palijativna skrb. U izlaganju Roberta Bilića i suradnika iz Istarskih domova zdravlja pod nazivom "Neurološki bolesnici u skrbi mobilnih palijativnih timova istarskih domova zdravlja" istaknuto je da u Istri postoji veliki broj takvih slučajeva koji stoga predstavljaju veliki izazov.

Sve o bolesti

Tomislav Peharda iz Opće bolnice Pula imao je izlaganje na temu "Depresivnost i njezin utjecaj na kronični bolni sindrom kod palijativnog pacijenta", dok je Suzana Knežević sa suradnicima iz Istarskih domova zdravlja izlagala na temu "Koliko pacijenti znaju o svojoj bolesti? Razlozi i poteškoće. Priopćavanje loše vijesti". Medicinska sestra Nada Tadić i dr. Diego Brumini iz pulske bolnice govorili su na temu "Rad bolničkog palijativca: teorije i smjernice protiv zahtjeva prakse". Usto, njih dvoje su zajedno s ravnateljicom bolnice dr. Irenom Hrstić predstavili rezultate prve godine rada Službe za palijativnu skrb u Općoj bolnici Pula.

Ivo Povrzanović iz Istarskih domova zdravlja govorio je na temu "Liječenje i kontrola boli u stomatološkom liječenju tokom palijativne skrbi", a dr. Brumini iz pulske bolnice održao je izlaganje na temu "Hitna stanja u palijativnoj skrbi: simptomatologija i liječenje". Bosiljka Kovačević sa suradnicima iz Istarskih domova zdravlja govorila je o evaluaciji u palijativnoj skrbi Istarske županije. Tamara Fable iz Istarskih domova zdravlja priredila je poster-prezentaciju na temu "Kad se svi poslože, kod kuće se sve može" o povezanosti tima palijativne skrbi s obiteljskim liječnikom i pacijentovom obitelji; a poster-prezentaciju o "Patogenezi tumorske kaheksije i evaluaciji nutritivnog statusa kod onkološkog bolesnika" priredila je Nicol Kolar, također iz Istarskih domova zdravlja.

Povezane vijesti

• Ministarstvo poboljšava palijativnu skrb za branitelje
• U 2016. novi sustav palijativne skrbi
• U Istri dva mobilna palijativna tima koja vode liječnici specijalisti