Malo sam još uvijek skeptičan jer ipak je to jedna suluda odluka o ograničenju prijelaza za teretni promet koja nikome nije donijela dobro, niti s jedne strane granice. Velika je to šteta za prijevoznike, za gospodarstvo, za Buzet koji se od te 2008. nije razvijao, jer je logično da strani investitor neće ovdje otvarati firmu ako za prelazak granice mora raditi cijeli krug. Ova slovenska odluka bila je jedna velika katastrofa za Buzet, ističe prijevoznik Branko Bašić iz transportne firme Locuti
Buzetski prijevoznici, snimila (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
S velikim zadovoljstvom dočekali smo najave mogućeg otvaranja Sočerge za sav teretni promet. Teško je povjerovati da će se, nakon svih napora koje smo uložili i kao prijevoznici i kao strukovne asocijacije, granica ipak ponovo otvoriti za teretnjake, iako još uvijek ne znamo zašto je uopće bila zatvorena, komentira buzetski prijevoznik Valter Majer iz firme Majer transporti najave da bi se do kraja godine moglo ukinuti ograničenje teretnog prometa pa bi preko graničnog prijelaza Požane/Sočerga prolazili i kamioni teži od 7,5 tona ukupne nosivosti, doduše samo oni pulskih i koparskih registarskih oznaka.
Ograničenje teretnog prometa 2008. godine uvela je slovenska strana. Sada je ovu odluku spremna djelomično omekšati na inicijativu gradonačelnika Buzeta Damira Kajina, koji je za nju dobio zeleno svjetlo u resornom slovenskom ministarstvu, a potom i u Kopru. Koparski gradonačelnik Aleš Bržan, nakon ovotjednog sastanka s Kajinom, potvrdio je da je interes obje strane da se lokalni teretni promet preko graničnog prijelaza što prije odvija neometano.
Velike gužve i čekanja
Otvaranje Sočerge za teretni promet prijevoznicima bi donijelo smanjenje svih troškova prijevoza, kaže Valter Majer te dodaje da je samo njegova firma u 12 godina potrošila oko 270.000 eura zbog zaobilaznog prometovanja preko Kaštela, gdje se pored toga posebni problemi javljaju ljeti kada su velike gužve i čekanja.
- Sav teretni promet usmjeren je na Kaštel. Ovih kolovoških dana u koloni smo skupa s turistima i na prelazak granice čekamo najmanje jedan sat, a u špicama i do četiri, pet sati, ističe Majer.
Tražili smo komentar jednog prijevoznika, no na dogovoreno mjesto na parkiralište u Mašimovoj škuji došlo ih je sedam, od kojih neki godinama upozoravaju na problem zabrane prometovanja preko graničnog prijelaza Požane/Sočerga za teretna vozila teža od 7,5 tona koje je slovenska strana usmjerila na granični prijelaz Kaštel. Ta je mjera pogodila buzetske, ali i gospodarstvenike s drugih područja jer su do tada od Buzeta do ulaza na slovenski autoput kod Črnog Kala imali 25 kilometara, a otkad je mjera zabrane na snazi, do tog istog odredišta preko Kaštela treba im čak 70 kilometara. Cijena prijevoza ostala je ista neovisno o povećanim troškovima u koje valja uračunati i gubitak vremena.
Senad Flego iz firme Gradnja i transporti Flego, koji se bavi prijevozom tereta po cijeloj Europi, napominje da se u špici turističke sezone na Kaštelu ili Rupi na prijelaz granice čeka po tri, pa i četiri sata.
- Imali smo prošli tjedan čak i situaciju da nam je šofer došao iz Splita u Buzet, potom otišao na utovar u Trst, čekao je na granici šest sati i onda je morao odraditi veliku pauzu u Trstu, što je trošak za firmu, nadovezao se Bojan Flego, predstavnik firme Automatic servis.
Prijevoznik Branko Bašić iz transportne firme Locuti zahvalan je na ovoj inicijativi gradonačelnicima Buzeta i Kopra, koji su prepoznali koliko je to važno, pogotovo za Istru.
Zadovoljni i u Cimosu
- Malo sam još uvijek skeptičan jer ipak je to jedna suluda odluka o ograničenju prijelaza za teretni promet koja nikome nije donijela dobro, niti s jedne strane granice. Velika je to šteta za prijevoznike, za gospodarstvo, za Buzet koji se od te 2008. nije razvijao, jer je logično da strani investitor neće ovdje otvarati firmu ako za prelazak granice mora raditi cijeli krug. Ova slovenska odluka bila je jedna velika katastrofa za Buzet i svaka čast ako se Sočerga ponovo otvori za sav teretni promet, kaže Bašić.
Zadovoljstvo prijevoznika dijele i u izvozno orijentiranom buzetskom Cimosu, koji gravitira sjedištu Cimosove Grupacije u Kopru. Nikola Tanasovski, direktor financija Grupacije Cimos i član Nadzornog odbora P. P. C. Buzet, kaže kako imaju povezane tvornice Senožeče i Buzet, a ukidanjem ograničenja teretnog prometa skratili bi put i koristili usluge lokalne špedicije za izvoz. Čak im je i za Kikindu isplativije ići preko Slovenije, na Črni Kal. Samo za Cimosove potrebe granicu prelazi 25 teretnjaka tjedno.