ŽMINJ
Obilježeno 78. godina od najsvirepijeg pokolja iz Drugog svjetskog rata: Najstarija žrtva bio je 91-godišnji barba Tone, a najmlađa 6-MJESEČNO DIJETE BAČENO U VATRU
Sve se to dešavalo nakon pada fašističkog režima i dolaskom nacističke soldateske u vrijeme takozvane Romelove ofenzive
Na spomen obilježju navedena su 57 imena stradalih
Kod spomenika u selu Kresini, na kojem su poimenično navedena imena i dob stradalih u pokolju koji se zbio 7. listopada 1943. godine, održana je prigodna komemoracija. Ovom emotivnom trenutku prisjećanja na stradale prisustvovao je načelnik Općine Žminj Željko Plavčić, delegacija civilnih invalida rata, predsjednik i delegacije UABA Pule, Buzeta i Rovinja, potpredsjednici SUA IŽ Edo Jerman, Romano Božac i članovi predsjedništva UABA Rovinjštine Fatorić Petar i Zlatko Benažić.
Delegacija je potom obišla i kapelicu, mjesto gdje su, na kraju sela, sahranjeni posmrtni ostaci stradalih mještana. Prisutnima se obratio prigodnim riječima član Predsjedništva SUA IŽ i predsjednik UABA Buzeta Edo Jerman.
- Ove godine obilježavamo 78. godišnjicu stradavanja stanovništva Žminjštine, jednog od najsvirepijeg zločina na ovom području kojom prilikom je na zvjerski način ubijeno 57 mještana sela Kresini, a selo spaljeno.
Najstarija žrtva bio je 91-godišnji barba Tone ubijen na njivi, a najmlađa žrtva 6-mjesečno dijete oteto s majčinih grudi i bačeno u vatru. Imena stradalih nevinih žrtava ispisana su na ovom istarskom kamenu da se nikad ne zaboravi. Sve se to dešavalo nakon pada fašističkog režima i dolaskom nacističke soldateske u vrijeme takozvane Romelove ofenzive, odnosno Operacija Istra i Operacija Wolkenbruch, koja je u crno zavila narod Istre.
Stradalo je preko 2.500 civilnih žrtava, a narod koji se digao na oružje organiziran u čete, bataljune, brigade i odrede. Pretrpio je i velike žrtve kad je u tim borbama diljem Istre stradalo više od 2.500 boraca, a u logore je odvedeno preko 500 ljudi. Do konca rata Istra je pretrpjela preko 17.000 žrtava, a 22.000 ljudi završilo je u logorima diljem Europe, naveo je Jerman.
Načelnik općine Žminj Plavčić Željko u kratkim se crtama osvrnuo na događaje prije 78 godina na zločin koji se nikada neće zaboraviti zbog svoje svireposti, kada su ubijene majke s djecom u naručju i živa spaljena djeca u kolijevkama, "vremena kojih ćemo se uvijek prisjećati s pijetetom prema nevinim žrtvama". Zahvalio se svim prisutnim delegacijama kao i mještanima sela Kresini te pozvao prisutne da minutom šutnje odaju počast nevinim žrtvama sela Kresini. Nakon toga svi prisutni uputili su se na kosturnicu na kraju sela gdje leže posmrtni ostaci žrtava te položili cvijeće i zapalili svijeće.
Ispred kapelice prisutnima se prigodnim riječima obratio potpredsjednik SUA ŽI Romano Božac naglasivši pritom da su kapelicu i okolni zid podigli mještani početkom pedesetih godina s namjerom da zaštite grobnicu "jer ni lipo da blago pešta po njima, dopremili su grote i sami počeli zidat".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
