U organizaciji Udruge antifašista Grožnjan – Oprtalj i Općine Grožnjan, komemorativnim skupom, odnosno zborom antifašista obilježena je 79. godišnjica formiranja grožnjanskog partizanskog bataljuna i općenarodnog ustanka u Istri. Uz nedavno obnovljeni spomenik s imenima poginulih boraca tog bataljuna podignutog 1974. godine, delegacije antifašističkih udruga i gostiju iz Slovenije položile su vijence odajući počast svim poginulim i umrlim pripadnicima te partizanske jedinice formirane 9. rujna 1943. godine.

Predsjednik Udruge antifašista Grožnjan–Oprtalj Rino Černac podsjetio je na povijesna događanja nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine, kada su se i mještani grožnjanskog područja počeli okupljati oko uglednijih ljudi koji su inicirali osnivanje vlastite jedinice narodnooslobodilačkog pokreta. Počele su i prve akcije oduzimanja oružja karabinjerima poražene vojske. Mještane su predvodili aktivisti Mate Makovac i Ivan Kušće. Već drugog dana, podsjetio je Černac, bilo je 80 dragovoljaca, a broj je stalno rastao. Na trgu u Grožnjanu okupili su se dobrovoljci i mještani, pa se prišlo formiranju buduće partizanske jedinice na grožnjanskom području. Za komandanta je izabran Ivan Kušće. Brojno stanje dobrovoljaca u tek formiranom grožnjanskom bataljunu stalno je raslo i već oko 15. rujna 1943. godine grožnjanski partizanski bataljun imao je oko 130 boraca. Nedugo nakon toga došla je naredba da se mladi borci prebace u Kras, zatim u Gorski Kotar, dok su stariji borci vraćeni kućama, kao svojevrsna pričuva. Tijekom rata poginula su 42 borca s tog područja.

- Nažalost, aktualno stanje nije zadovoljavajuće, sve je više pokušaja povijesnog revizionizma pa antifašisti moraju biti oprezni i čvrsti u svojim uvjerenjima da bi spriječili svaki oblik ekstremizma, boreći se za modernu europsku Hrvatsku utemeljenu na demokraciji i toleranciji. Ovdje u našim krajevima njegujemo antifašizam, suživot i toleranciju kao primjer drugima, naglasio je Černac.

Načelnik Općine Grožnjan Claudio Stocovaz je pozdravljajući sudionike skupa podsjetio na buđenje naroda Istre u cilju potiranja nacizma u tim krajevima, što potvrđuje da je antifašizam u Istri prisutan i prije 1943. godine.

- Danas antifašizam ne smijemo izjednačiti s revanšizmom, već dijalogom i tolerancijom krenuti u novi život. Antifašizam kao civilizacijsko opredjeljenje mora biti prisutno u svim porama društvenog bića. Ukoliko to nije, otvaraju se vrata neofašizmu i novovjekom nacizmu, što može dovesti do novih sukoba, čega smo i sada svjedoci. Zato ostanimo dosljedni vrijednostima antifašizma i nemojmo od toga odstupati, poručio je Stocovaz.

Skupu u Grožnjanu obratio se i dopredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Edo Jerman koji je u emotivnom istupu govorio o značaju osnivanja partizanskih jedinica u Istri, podsjećajući na velike tragedije istarskog naroda u vrijeme Drugog svjetskog rata.

- Istra se opredijelila za organiziranu borbu protiv nacista i fašista koji su harali našim krajevima. Istarske partizanske jedinice dale su velik doprinos narodnooslobodilačkoj borbi, ali Istra je na žalost imala 17.000 žrtava, među njima jako puno djece, staraca, žena, puno nedužnih. Fašisti su u Istri činili veliko zlo. Samo u jednom danu spaljeno je šest sela na Ćićariji, pa sela kod Žminja, Barbana, u drugim krajevima Istre, da ne govorimo o posljedicama velike i Rommelove ofenzive kada je u Istri stradalo četiri tisuće ljudi. Kad sve to znamo, teško je priznati i reći da antifašizam u našoj zemlji nije ono što je nekada bio, u mnogim krajevima ga gotovo nema. Istra i u tome prednjači. Iako nas ima sve manje, ne smijemo zaboravljati nijedan ovakav događaj, jer bi nam brojne žrtve, a i ljudi koju su preživjeli rat, to zamjerili, ustvrdio je Jerman.

Povezane vijesti

• POREČ: Obilježen Dan antifašističke borbe
• Sjećanje na poginule štinjanske borce
• Komemorativni skup uz obnovljeni spomenik: OBILJEŽENA 78. OBLJETNICA FORMIRANJA PARTIZANSKOG BATALJUNA