PIŠE DAVID ORLOVIĆ, POVJESNIČAR

NEPOZNATA ŽRTVA FAŠIZMA: Klement Sergo, dezerter iz talijanske vojske

Zbog svojih vještina pozvan je u vojsku za sudjelovanje u etiopskoj kampanji te je brodom "Conte Biancamano" stigao u Mogadišu u Talijanskoj Somaliji 7. kolovoza 1935. godine. Tamo je postavljen u 5. odred Automobilske grupe Somalije kao vozač kamiona. Sudjelovao je u prijevozu ljudstva i logističkoga materijala od Mogadišua do mjesta Dolo i Beledweyne uz granicu s Etiopijom

Klement Sergo (lijevi) s izaslanikom Crvenoga križa Sidneyem Brownom u Addis Abebi

Klement Sergo (lijevi) s izaslanikom Crvenoga križa Sidneyem Brownom u Addis Abebi


Slijedi slučaj koji je, osim u zagrebačkom emigrantskom listu Istra, bio zabilježen i u dobrom dijelu svjetskih tiskovina. Istra od 8. studenoga 1935., usred talijanskog kolonijalnog rata u afričkoj državi Etiopiji, na naslovnoj je strani objavila tekst o tome da su sve svjetske novine javile o dezerteru iz talijanske vojske podrijetlom iz Rijeke, koji je zrakoplovom doveden u etiopsku prijestolnicu Addis Abebu i primljen na razgovor pred carem Haile Selassijem.

Riječ je o Klementu Sergu, bjeguncu iz Talijanske Somalije u Etiopiju, jedinome potvrđenom dezerteru iz talijanske vojske u Etiopiju. Sergo je rođen 19. prosinca 1912. u selu Bregi iznad Opatije. Kao mladić bio je upisan u Fascio Giovanile di Pattuglie te je obavio vojni rok pri automobilskom centru u Rimu kao vozač-mehaničar.

Odlazak u Istočnu Afriku

Sergo je upravo zbog svojih vještina pozvan u vojsku za sudjelovanje u etiopskoj kampanji te je brodom "Conte Biancamano" stigao u Mogadišu u Talijanskoj Somaliji 7. kolovoza 1935. godine. Tamo je postavljen u 5. odred Automobilske grupe Somalije kao vozač kamiona. Sudjelovao je u prijevozu ljudstva i logističkoga materijala od Mogadišua do mjesta Dolo i Beledweyne uz granicu s Etiopijom.

Dana 22. rujna uvečer, tijekom jednoga putovanja do Doloa, Sergo je prebjegao na etiopski teritorij. Iste večeri uhvatili su ga Etiopljani kraj mjesta Oddo, te je poslan u grad Negelli kod lokalnoga zapovjednika Adama Gabriela. Tamo je ispitan, a ubrzo je poslan u Irgalem, mjesto gdje je stolovao ras Desta, vrhovni zapovjednik etiopskih snaga u Ogadenu, regiji uz granicu sa Somalijom. Njemu je Sergo, iako veoma šture, prenio povjerljive detalje o sastavu talijanskih vojnih snaga u Somaliji. Do Addis Abebe je iz Irgalema otputovao zrakoplovom.

Prvi dopisi iz Addis Abebe koji donose podatke iz intervjua sa Sergom govore da taj dvadesettrogodišnji mladić dolazi iz Opatije, te da sebe smatra Hrvatom i Austrijancem. Otac mu je služio osam godina u austrijskoj vojsci, a sam je Sergo izjavio: "Mi Hrvati nismo nikada priznali talijansku vlast".

Foto

Nakon audijencije kod cara, odbivši povratak u Italiju, ali i Jugoslaviju, smješten je u automehaničarsku radionicu Ford u Addis Abebi. Zanimljivo, nju je držao jedan Grk prezimena Paleologos. Tamo ga je posjetila i delegacija Međunarodnoga odbora Crvenog križa te nekoliko dopisnika stranih medija. Među njima je bio i Dušan Timotijević, dopisnik beogradske Politike, koji je jedini s njim obavio intervju na obojici razumljivim, materinjim jezikom.

Nekoliko je svjetskih novina smjesta prenijelo vijest o njemu, s naglaskom da je on Hrvat, te ostalim podatcima. Talijansku public relations katastrofu kasnije su priznali i sami fašisti, koji su shvatili da je "'slučaj' preuzela antifašistička, antitalijanska i sankcionistička štampa (…) s ciljem veličanja abesinske civilizacije nad onom talijanskom, i pokušajima denigracije Italije bilo kroz točne bilo netočne vijesti".

Tragičan završetak

Radeći kao automehaničar, Sergo je uživao određenu razinu slobode, a to se nastavilo do travnja 1936. kada je nakon svađe s Paleologosom navodno pokušao pobjeći. Ponovno je uhvaćen i smješten u etiopski zatvor, u kojemu je ostao do 2. svibnja, dana u kojem je Haile Selassie napustio Addis Abebu pred nadirućim talijanskim snagama. S pljačkama koje su uslijedile dan kasnije, Sergo se skrivao u željezničkome vagonu na kolodvoru etiopske prijestolnice, a po dolasku talijanskih snaga predao se eritrejskim askarijima koji su zaposjeli taj dio grada.

Foto

Slijedi tragičan završetak. Upućen je na vojni sud u Mogadišuu, gdje je zbog dezerterstva popraćenog krađom vatrenog oružja dana 1. srpnja 1936. osuđen na strijeljanje u leđa. Ovoga mladoga čovjeka možemo smatrati žrtvom fašizma, jer je stradao ne htjevši prisilno sudjelovati u ratu kojega njegov narod nije htio, protiv naroda koji mu nije bio neprijateljski.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater