VODNJANSKA CRKVA SKRIVALA JE RELIKVIJE JOŠ 12 SVETACA

Neotvoreni sarkofag čuvao je i kost svetog Valentina, zaštitnika zaljubljenih


Senzacije ne manjka u vodnjanskoj crkvi svetog Blaža, glasovitoj po svetim tijelima i tisućama relikvija, a za objavu nove uoči sutrašnje proslave vodnjanskog sveca zaštitnika i ove se godine pobrinuo župnik Marijan Jelenić.

Kako je pred novinare jučer iznio, u listopadu je 2017. otvoreno pet sarkofaga skrivenih u crkvi, prvi put otkako su pred Napoleonom preneseni u Vodnjan iz Venecije prije 200 godina, a forenzički znanstvenici iz Zagreba u njima su pronašli stotine posmrtnih ostataka za proučavanje. Kako je Jelenić naveo, rezultat istraživanja je znanstvena rekognizacija relikvija 12 svetaca iz razdoblja od 2. do 9. stoljeća, od kojih neki nisu bili zastupljeni u vodnjanskoj crkvi. Među njima je i svima znani Valentin svećenik, zaštitnik zaljubljenih!

- Istraživanja su počela 15. listopada 2017., a u sedam dana obrađeno je pet sarkofaga, 143 kostiju, sa zubima ukupno 189. Rekognizirano je devet svetaca i tri svetice. Držali smo to sve u tajnosti želeći vam predstaviti rezultate uoči proslave Svetog Blaža i 200. obljetnice preseljenja relikvija 1818. godine, naveo je Jelenić. Otkriveni su posmrtni ostaci, poput kostiju i lubanja, Klaudija Vojnika, Barbara Vojnika, Ligorija grčkog pustinjaka, Kandide Rimske, Kordule, Teofana biskupa, Cecilije, Hermogena, Fulgencija biskupa, Aleksandra i Humberta biskupa, poznatijeg kao zaštitnika lovaca. Od svetog Valentina vodnjanska crkva posjeduje natkoljeničnu kost.

Druga obrada

Ovo je druga znanstvena obrada, nakon što su od 2009. veliki broj relikvija proučavali znanstvenici sa Sveučilišta u Splitu, a što je nedavno predstavljeno u knjizi "Vodnjanske relikvije očima znanstvenika - antropološki pristup". O novim istraživanjima tima kojeg je vodio dr.sc. Gordan Mršić, načelnik Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba, snimljena je obilna fotodokumentacija, kao i film Danila Dragosavca prikazan novinarima jučer u Vodnjanu.

Istraživanja su obavljana in situ, jer za premještanje relikvija treba tražiti dozvolu Svete stolice, a kako su sarkofazi otvarani prvi put nakon dva stoljeća, očekivalo se da je njihov sadržaj u jako lošem stanju. No posmrtni ostaci zamotani u slojeve vune i pamuka dale su dovoljno informacija župniku Jeleniću o posljednjim neistraženim tajnama koje čuva Sveti Blaž.

- Senzacionalno je otkriće i da je u sarkofagu, gdje su bili pohranjeni ostaci svete Kandide, pronađeno i papinsko odijelo te par kožnih ženskih cipela. Predani su restauratorima koji su rekli da takvih nema u Hrvatskoj. Očnjak svete Kandide poslan je na analizu u Firencu, istraživanja nisu gotova, ali već se sada zna da je živjela u ravnici pored mora, da se hranila biljnom hranom i plavom ribom, rekao je Jelenić.

Novootkrivene relikvije bit će prezentirane narednih dana vjernicima u sklopu proslave svetog Blaža, a onda će se, u nedostatku prostora opet pohraniti u izvorne sanduke i "sakriti" do neke nove prigode. Na pitanje novinara zašto su sarkofazi otvoreni tek sada, velečasni Jelenić rekao je: "Valjda je trebao neki luđak poput mene da se počne time baviti".

- Moj prethodnik želio je to baciti, jer nije znao što bi s tim. Kako sam preuzeo župu prije 40-ak godina tako sam se počeo baviti ovime. U tom sam bio usamljen, jer se i hrvatska Crkva odnosi prema ovim relikvijama dosta hladno. Sada smo konačno spoznali što sve imamo. Kada bi poredali vodnjanske relikvije jednu do druge dobili bi liniju od dva kilometra. To nema nitko, a na nama je da to dostojanstveno i pohranimo i prezentiramo, rekao je Jelenić. U tom kontekstu spomenuo je potrebu za gradnjom kripte ili bar aneksa crkve u kojoj bi se relikvije i relikvijari čuvali na primjeren način. Projekt je to o kojem se već dugo govori, a koji okuplja širi tim predstavnika crkvenih i civilnih vlasti, naučnika, arhitekata…

Sakralno bogatstvo

- Za Grad Vodnjan svakako je značajno sakralno bogatstvo koje nam omogućuje razvoj sakralnog turizma. Zato smo u ovoj godini pripremili 200 tisuća kuna za dokumentaciju i prijavu gradnje aneksa crkve na međunarodne fondove. Još 800 tisuća kuna, od čega je pola od Ministarstva turizma, osigurali smo za sanaciju najvišeg zvonika u Istri. Jedino zajednički sa Crkvom možemo postići željene rezultate, razvoj sakralnog turizma i revitalizaciju stare jezgre, poručio je gradonačelnik Klaudio Vitasović.

- Vodnjan je postao atraktivan i u znanstvenim krugovima. Ovo su eklatantni primjeri suradnje nauke i crkve, jer jedno se drugog ne mora bojati, zaključio je Jelenić. (Napisao i snimio Zvjezdan STRAHINJA)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater