Istarski šampioni
Najbolji hrvatski pršut stiže iz Istre: Pisinium osvojio prvo, Dujmović drugo mjesto u Dubrovniku
Istarski pršut Pisinium šampion je 12. Dana hrvatskog pršuta, koji se 24. i 25. travnja održavaju u Dubrovniku. Drugo mjesto osvojio je istarski pršut Dujmović, dok su treće mjesto podijelili dalmatinski pršuti Barić i Smjeli, koji su imali isti broj bodova.
Na ocjenjivanje je uoči manifestacije pristiglo 14 pršuta, a ovogodišnji rezultati ponovno su istaknuli proizvođače s istarskog poluotoka. Pršut Pisinium titulu najboljeg u Dubrovniku osvojio je i 2018. godine, kada su se Dani hrvatskog pršuta prvi put održali u gradu podno Srđa.
"Osvojiti titulu šampiona za nas znači potvrdu i priznanje za naš rad. Ova titula dalje nas motivira u čuvanju naše tradicije i autentičnosti", rekla je Melani Hreljak, koja je sa sestrom Hani i ocem Josipom vlasnica Pisiniuma.
Istarski proizvođači do uspjeha dolaze u zahtjevnim uvjetima za pršutarsku proizvodnju, posebno nakon problema koje je izazvala afrička svinjska kuga u slavonskim županijama. Istra se pritom suočila s nedostatkom sirovine potrebne za zadovoljavanje strogih kriterija europske zaštite izvornog podrijetla.
Proizvodnja bi mogla rasti
Izaslanik predsjednika Republike, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir, istaknuo je da Hrvatska ima četiri pršuta zaštićena na razini Europske unije: istarski, krčki, drniški i dalmatinski.
"U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, posebno je vrijedno ono što je autentično, lokalno i provjereno. Hrvatska se može ponositi činjenicom da ima čak četiri pršuta zaštićena na razini Europske unije – istarski, krčki, drniški i dalmatinski. To nisu samo proizvodi, to su priče o podneblju, znanju i generacijama koje su čuvale tradiciju", rekao je Madir.
Dodao je da zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla nisu samo administrativna forma, nego jamstvo kvalitete, identiteta i povjerenja.
"One štite proizvođača, ali i potrošača. Upravo zato je važno kontinuirano ulagati u znanje, standarde i suradnju unutar cijelog lanca – od uzgoja do finalnog proizvoda", poručio je Madir.
Predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić upozorio je da je hrvatsko tržište pod snažnim utjecajem globalnih kretanja. Prema njegovim riječima, smirivanje inflacije stabiliziralo je tržište, ali trgovinski i carinski ratovi dovode do viškova pršuta na tržištu Europske unije, što stvara pritisak na cijene i na hrvatskim policama.
"Odgovor na takve pritiske mogu biti još veće investicije u pršutarstvo kako bi se podigli kapaciteti i osigurala kontinuirana kvaliteta naših pršuta s ciljem da se kroz dostatnost i kvalitetu odgovori na ove izazove. Isto tako potrebno je još jače i bolje brendirati naše pršute kako bi se osigurala što bolja prepoznatljivost na tržištu", rekao je Markotić.
Ako se realiziraju projekti koji su u pripremi, hrvatska proizvodnja pršuta mogla bi narasti na više od 800 tisuća komada godišnje. Današnja proizvodnja iznosi oko 550 tisuća komada, dok je godišnja potrošnja pršuta u Hrvatskoj oko milijun komada.
Turizam i domaća sirovina
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević naglasio je povezanost turizma i potrošnje domaćih proizvoda, posebno izvan glavne sezone.
"Snažan rast turizma, uz dvoznamenkasto povećanje dolazaka i noćenja u predsezoni, izravno potiče potrošnju proizvoda poput pršuta, a eno-gastronomija postaje ključni motiv dolaska turista izvan glavne sezone", poručio je Kovačević.
Istaknuo je i da je Hrvatska zaštitila četiri vrste pršuta i više od 50 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se, kako je rekao, svrstala uz bok Francuskoj, Italiji i Španjolskoj.
Za daljnji razvoj, dodao je, potrebno je povećati domaću svinjogojsku proizvodnju kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i osigurala kvalitetna sirovina. Naglasio je i potrebu veće zastupljenosti domaćih proizvoda u turističkoj, posebno premium ponudi, kako bi se gostima ponudila autentičnost i bolja vrijednost za novac.
Izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, rekao je da je pršut važan dio hrvatske kulture i identiteta te "kralj naših stolova" koji prati sve životne trenutke. Govorio je i o važnosti očuvanja i promocije pršuta kroz manifestacije i rad proizvođača, kao i o potpori Vlade kroz zaštitu proizvoda, financiranje i EU fondove. Kao cilj je istaknuo povećanje proizvodnje i broja certificiranih pršuta, uz očuvanje kvalitete, podrijetla i dugoročne održivosti proizvodnje.
Nastavak programa u Gružu
Pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević zahvalila je Klasteru hrvatskog pršuta što se Dani hrvatskog pršuta nakon osam godina ponovno organiziraju u Dubrovniku. Istaknula je da je manifestacija važna za očuvanje autohtonosti pršuta i povezivanje proizvođača, jer su poljoprivreda i turizam ključne i međusobno povezane djelatnosti.
Pročelnica Upravnog odjela Grada Dubrovnika za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković rekla je da je Dubrovnik oduvijek bio mjesto susreta, suradnje i otvorenosti.
"Upravo zato nas posebno raduje kada se u našem gradu okupe ljudi s različitim idejama i iskustvima", rekla je Skopljaković.
Program Dana hrvatskog pršuta nastavlja se u subotu, 25. travnja, na tržnici u Gružu. Ondje će se od 9 do 14 sati nagrađeni zaštićeni pršuti moći degustirati i kupiti po promotivnim cijenama, među njima i ovogodišnji šampion, istarski pršut Pisinium.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
