TRŽIŠTE RADA

NE MANJKA RADNIKA SAMO U TURIZMU: U Istri kronično nedostaju ribari, mesari, stolari, tesari, PA ČAK I CVJEĆARI

Od svih zanimanja najviše nedostaje mesara, ali učenici ne pokazuju interes (M. ANIČIĆ)

Od svih zanimanja najviše nedostaje mesara, ali učenici ne pokazuju interes (M. ANIČIĆ)


Definitivno se vidi potreba za kadrovima u svim sektorima obrtništva i poduzetništva. Niti jedan segment gospodarstva u Istarskoj županiji nije od toga oslobođen, a najviše fali educirana i kvalificirana radna snaga, kaže predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Robert Momić

Razmišljate o adaptaciji stana i trebate zidara, keramičara, vodoinstalatera ili električara? Ili se možda bavite iznajmljivanjem turističkih kapaciteta pa pred novu turističku sezonu pokušavate angažirati nekoga za pomoć u vrtlarskim poslovima, čišćenje prostora ili održavanje bazena? Naoružajte se strpljenjem i sretna vam potraga jer sad već ozbiljan manjak radne snage, koji se kao rastući i kronični problem osjeća u mnogim djelatnostima, prelio se i u područje tih malih uslužnih djelatnosti za koje se još do nedavno preko noći moglo dobiti i po nekoliko ponuda.

Situacija u kojoj poslodavci vape za radnicima i imaju posla, ali ga nema tko odraditi, još do prije nekoliko godina činila se nezamisliva. Međutim, bahatost i nekorektnosti koje su si mnogi tada olako dopuštali zbog suficita radnika vratili su im se u samo nekoliko godina u lice poput bumeranga. Mlađe generacije poslove pronalaze u nekim drugim, zapadnim zemljama. Ulaskom u EU iste granice otvorile su se i za radnike iz regije koji su ranije tradicionalno zarađivali kruh kod hrvatskih poslodavaca, te i oni sad, umjesto odrađivanja sezone na Jadranu ili rada za kooperante na nekom od naših gradilišta, radije traže posao kod izdašnijih njemačkih ili talijanskih poslodavaca.

Što se Istre tiče, ta se rupa najjače osjeća u sektoru turizma. Mnogi poslodavci u turizmu već dulje vrijeme trude se raznim mjerama, poput viših plaća ili boljih uvjeta rada, osigurati da budu dobro radnicima pokriveni, odnosno da ne dođu u opasnost da zaplivaju usred sezone. No manjak ljudi već se lani osjetio po trgovinama, restoranima i kafićima, a neki od ugostitelja odlučili su prije početka nove sezone dići ruke u zrak, zatvoriti objekte i od svega odustati. Autobusni prijevoznici primorani su ukidati linije jer već dulje vrijeme vape za vozačima, a nema ni mesara. Jedan od njih nedavno je kao anegdotu ispričao da se ljudi na Pazinštini, koji uzgajaju svinje ili telad, te radi klanja moraju angažirati stručnjake, upisuju na listu čekanja na mesara "kako poli mediga".

Neće svi u odvjetnike

Najnovija analiza Državnog zavoda za statistiku pokazala je značajan pad broja zaposlenih u obrtima i slobodnim zanimanjima, i to u svim hrvatskim županijama. Predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Robert Momić procjenjuje da u Istri prosječno svakom obrtniku nedostaje jedan radnik, odnosno da je u turističkoj djelatnosti tijekom sezone ta brojka i daleko veća.

"Definitivno se vidi potreba za kadrovima u svim sektorima obrtništva i poduzetništva. Niti jedan segment gospodarstva u Istarskoj županiji nije od toga oslobođen, a najviše fali educirana i kvalificirana radna snaga", kaže Momić.

Zbog toga je, dodaje, Obrtnička komora Istarske županije sklopila sporazum o suradnji s kompanijom HR Partners iz Podgorice u Crnoj Gori, preko koje pokušavaju pronaći i zaposliti radnike, zasad prije svega u djelatnostima turizma i ugostiteljstva.

"Uz turizam koji je, s obzirom na ogromni utjecaj koji ima na domaće gospodarstvo, svakako najugroženiji tim manjkom radne snage, značajan broj kvalificiranih radnika nedostaje i u građevinarstvu, ribarstvu, pa čak je i sekcija cvjećara upozorila da se susreće s istim problemima", ističe Momić i dodaje da bi zbog svega toga ovu problematiku trebalo sagledati u širem kontekstu.

"Pritom treba dodatno valorizirati obrtništvo jer nije realno da ćemo svi jednog dana prerasti u odvjetnike, liječnike, inženjere ili IT stručnjake. Treba ukazivati i poručivati mlađim generacijama da se od poštenog i korektnog rada kao obrtnik može osigurati pristojan život i egzistencija. Mi smo učinili i prvi korak u tom smjeru i organizirali sastanak s ravnateljima osnovnih škola Poreštine i ponudili model po kojem bi kroz jedan školski sat djeca i njihovi roditelji posjetili jednog od naših istaknutijih članova i upoznali se iz prve ruke s mogućnostima koje nude obrtnička zanimanje", kaže Momić.

Odskočna daska

Komentirajući pad broja zaposlenih u obrtima, koji se prema podacima DZS događa na razini čitave države, Momić kaže kako je u najvećoj mjeri on posljedica iseljavanja mladih i trenda koji je u ovom trenutku jako teško zaustaviti.

"Mi jednostavno ne možemo uvjetima i plaćama konkurirati nekim drugim tržištima kao što su Njemačka, Švedska, Irska ili Danska. Nije realno očekivati da svaki obrtnik ili svaki poslodavac može priuštiti plaću od tisuću eura na koju mora izdvojiti još pedeset posto raznih davanja. Zato pogotvo u ljetnim mjesecima u turizmu i ugostiteljstvu dolazi do gužve, pa jedni drugima na neki način otimaju radnike. Tržište rada je u ovom trenutku siromašno i bez sagledavanja problema iz šireg aspekta i kreiranja strategije razvoja bojim se da neće biti konkretnih rješenja. Kratkoročno se možda problem može djelomično riješiti angažmanom stranih radnika, ali mi smo još uvijek percipirani samo kao odskočna daska za zapadna tržišta", rekao je Momić.

Na nedostatak radnika već dugo vremena upozoravaju i iz Udruge hrvatskih poslodavaca, gdje su prošle godine detektirali da se najveći manjkovi javljauju u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu, metalnoj i prerađivačkoj industriji.

"Vidi se da su plaće u Hrvatskoj u porastu, ali se isto tako vidi zastoj investicija. Vidi se i pad industrijske proizvodnje, a to nam govori da se ne ulazi u investiranje, da se troše unutarnje rezerve da bi se povećale plaće i zadržali radnici. Nedostatak radne snage, kako smo puno puta naglasili, nije samo stvar Hrvatske, ali pošto radne snage nedostaje svuda, normalno je da ljudi idu tamo gdje su uređeni sustavi i veća primanja. Osim toga, odlaze i zbog bolje zdravstvene zaštite, obrazovanja u školama, društvene klime ili političke klime, pa sve do toga da se boje i razmišljaju o tome kakvu će sutra primati mirovinu, ako ostanu u Hrvatskoj. Ne odlaze samo ljudi koji su bez posla ili su nezadovoljni malim plaćama, već i oni koji, za hrvatske prilike, imaju vrlo dobra primanja, poput liječnika ili informatičara. Bojim se da će se samo uz podizanje plaća, a bez kompletne suradnje čitavog sustava, teško zaustaviti odljev radne snage", kaže čelnica HUP-a i predsjednica Uprave pulskog Tehnomonta Gordana Deranja.

Ona napominje da se ne može kazati kako aktualna Vlada ne povlači određene poteze u tom smjeru, ali uz sustav koji je godinama bio trom i inertan teško će se trend preokrenuti preko noći.

Informiranje mladih

Predsjednica HGK Pula Jasna Jaklin Majetić kaže da su i oni svjesni manjka radne snage već nekoliko godina.

"Na početku su taj manjak osjetili samo neki, ali već dulje vrijeme svjesni smo velike potrebe za radnicima u svim sektorima istarskog gospodarstva. U tom pravcu su se pokrenuli i poslodavci nekim svojim mjerama, ali i programima koje smo zajedno sa njima radili sa školama. Mlade smo informirali o prednostima određenih zanimanja i ponudama poslodavaca koje obuhvaćaju stipendiranje i sigurno radno mjesto nakon okončanja školovanja. Detektirali smo i neka krajnje deficitarna zanimanja poput primjerice mesara, kojih kronično nedostaje, ali nema zanimanja učenika, kao i za zanimanja stolar, odnosno tesar. Velika je nestašica i u metalnoj industriji jer nedostaje bravara, cjevara i zavarivača, nestašica je vozača, kako autobusa, tako i teretnih vozila. Radnika fali i u svim drugim sektorima te je stoga naš glavni naglasak osigurati da potrebe tržišta rada budu zadovoljene prije svega putem školskog sustava. Poslodavci se pokušavaju prilagoditi i na drugi način, mnogi od njih su podigli plaće, te nude mogućnost stabilnog radnog odnosa, a sve su to mjere koje bi, ako ne odmah, onda u nekom dugom roku ipak trebale doprinijeti stabilizaciji stanja na tržištu rada", kaže Jaklin Majetić.

Pritom je važno, ističe, da se smanje visoke upisne kvote na općim zanimanjima koje svi upisuju pa se kasnije prekvalificiraju, u korist onih za kojima postoji realna potreba na tržištu.

"Treba se okrenuti realnim mogućnostima zapošljavanja i obrazovanju kvalificiranih radnika za kvalitetna radna mjesta", zaključila je Jaklin Majetić. (Milan PAVLOVIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini