IZ SELA BRIGI

NAJSTARIJA GRAČIŠĆANKA JOSIPA SERGO: Iz zarobljeništva u Njemačkoj vratila se na dan kad je "grad potuka cijelo selo"

| Autor: Davor ŠIŠOVIĆ
Josipa Sergo s obitelji i gračaškim načelnikom Ivanom Mijandrušićem (Snimio Davor Šišović)

Josipa Sergo s obitelji i gračaškim načelnikom Ivanom Mijandrušićem (Snimio Davor Šišović)


Najstarija Gračišćanka, Josipa Pepa Sergo iz sela Brigi, ovih je dana proslavila 95. rođendan, pa ju je tom prigodom posjetio gračaški načelnik Ivan Mijandrušić, uz cvijeće i prigodne darove poželjevši joj da još dugo poživi. S njom u zajedničkom kućanstvu živi njezin sin Edo Sergo sa suprugom Davorkom i djecom Rosanom i Robertom, tu se zatekla i Josipina kći Marija Šajina koja živi u Pazinu, a još dvije kćeri ove najstarije Gračišćanke, Gracijela i Mirela, žive s obiteljima u Kopru.

Sveukupno nona Josipa Pepa Sergo ima četvero djece, osmero unuka i osmero praunuka, te dug i zanimljiv život koji obiluje pričama za pripovijedanje mlađim naraštajima. Rođena je 1925. godine u svega kilometar udaljenom selu Dermiti, a svog danas pokojnog supruga Viktora upoznala je još u djetinjstvu. Ako je simpatija tada i zaiskrila, nije se stigla razviti, jer su u jednoj raciji njemačke vojske 1944. godine, Josipa je tada imala 17 godina, i ona i njezina sestra i dva brata i još mnogi mještani njenog i okolnih sela, odvedeni na prisilni rad u Njemačku. S njima je odveden i njezin nesuđeni Viktor, ali cijelo to vrijeme, do povratka u rodni kraj, ona ga uopće nije vidjela.

Srećom, Josipa nije završila u logoru, već je poslana na rad na poljoprivredno imanje jedne njemačke obitelji. "Ni mi bilo jako teško tamo va Nemačkoj aš smo bili poli dobreh gospodari, delala san z blagon, i sve po nemački san znala", pripovijeda nona Josipa Sergo, živo se sjećajući tih dana.

- Ki je bi poli kmeta, je lipo pasa, ma ki je finija va fabriki je i lačan bija, rezimirat će ona te zarobljeničke dane. Taj dio Njemačke u kojem je ona tada prisilno boravila zauzela je pri kraju rata američka vojska, koja je počela organizirati povratak zarobljenika kućama. Iz tih dana pamti jedan kuriozitet: ruski zarobljenici koji su radili na tom istom imanju nisu se htjeli vratiti u Rusiju, već su molili Amerikance da ih povedu sa sobom!

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of